4 znaka da je pandemija pri kraju: Čak i bez vakcine ima razloga za optimizam

Zdravlje

Od prvih vijesti o bolesti do danas prošlo je više od godinu dana i možda se čini da ova pandemija traje vječno i da joj nema kraja. Međutim, kako se približavamo kraju 2020. godine, lako je izgubiti iz vida koliki je napredak nauka postigla tokom posljednjih 10 mjeseci.

Od januara su naučnici stekli daleko bolje razumijevanje prenosa kovid-19 i razvili alate za upravljanje virusom, piše “Gardijan”.

Zapravo, dok će naredna četiri mjeseca biti teška, vakcine sa obećavajućim rezultatima, bolja ispitivanja i tretmani i veće znanje koje sada imamo o tome kako da kontrolišemo ovaj virus, učiniće situaciju daleko boljom nego što je bila na primer u martu.

Naučnici nikada nisu prešli tako brzo put od sekvenciranja virusa do ubrizgavanja potencijalne vakcine u ruku dobrovoljca.

U ispitivanjima faze 3 testira se bezbednost i efikasnost 12 kandidata za vakcinu, od kojih nekoliko izgledaju izuzetno obećavajuće. Nakon prikupljanja dodatnih dokaza o bezbjednosti, sljedeći niz izazova biće proizvodnja i isporuka dovoljnih doza, uvjeravanje ljudi u njihovu bezbjednost i efikasnost.

Najveće pitanje je ono u vezi sa strategijom: da li će se vakcina koristiti za uklanjanje, suzbijanje ili ublažavanje virusa? Zemlje će krenuti različitim putevima, na osnovu sopstvenih iskustava sa korona virusom.

Bolje razumijemo virus

Ali vakcina je samo jedno od mnogih područja naučnog napretka. Sada razumemo kako se ovaj virus širi – kapljicama, malim aerosolnim česticama i na površinama – i da su aerosoli vjerovatno najznačajniji put prenosa.

Širi se uglavnom u zatvorenim, prepunim i neprovetrenim prostorijama, a čak i na udaljenosti od dva metra i dalje možete biti zaraženi u zatvorenom, jer virus može da se širi vazduhom i cirkuliše satima.

Provetravanje zatvorenih prostora, nošenje maski ili drugih pokrivača za lice, fizička udaljenost i izbegavanje boravka na zatvorenom od suštinske su važnosti za sprečavanje prenosa.

Masovna testiranja

Za razliku od gripa, koji se širi epidemijama slične veličine na različitim mestima, otprilike 10% osoba zaraženih kovidom odgovorno je za 80% novih infekcija. Umjesto da se “juri” svaki slučaj, identifikovanje ovih „superprenosilaca“ ili „superprenosilačkih“ događaja može pomoći u obaranju brojki zaraze.

Takođe znamo da su asimptomatski nosači svojevrsna ahilova peta kontrole izbijanja novih zaraza: ljudi mogu da se osjećaju dobro, ali ipak da budu zarazni. Ovo je možda najteži izazov u ​​borbi protiv kovida. Juriti bolest na osnovu simptoma ljudi – normalan način za identifikovanje nosilaca zarazne bolesti – značiće i da izvstan broj zaraženih neće biti primijećen.

Zbog toga je masovno testiranje u zajednici važno, jer nam pomaže da identifikujemo što više zaraznih ljudi, čak i ako nemaju simptome. 10. januara, sekvenca genoma SARS-CoV-2 je javno podjeljena, a SZO je dijelila privremene smjernice o laboratorijskom testiranju za sumnjive slučajeve. Iako je laboratorijsko testiranje pouzdan način identifikovanja nosača, čak i pri malim dozama virusa, ono oduzima dosta vremena i resursa.

Brzi testovi

Ogroman napredak postignut je u testiranju tokom poslednjih 10 meseci, a sada imamo brze testove na antigene (supstancu sposobnu da reaguje sa antitelima) koji mogu dati rezultate u roku od 30 minuta za manje para. SZO je već nabavila 120 miliona ovih testova za siromašnije zemlje koje se bore sa laboratorijskim kapacitetima. Testiranje je jedan od ključnih načina za kontrolu ovog virusa. Zemlje istočne Azije i Pacifika, koje su u velikoj meri eliminisale prenos i brzo zadržale epidemiju pod kontrolom koriste metode koje uključuju testiranje, traganje i izolaciju, stroge mere na granici i – retko korišćeno – zaključavanje.

U Velikoj Britaniji, vlada planira da u narednim mesecima sprovede masovna, jeftina testiranja koja će pomoći u identifikovanju nosilaca virusa koje treba podržati da se izoluju. Korišćenjem brzih testova na antigene, Slovačka je tokom vikenda testirala 3,6 miliona ljudi (skoro cjelokupno tinejdžersko i odraslo stanovništvo) i planira da to učini ponovo nekoliko dana kasnije.

Jedno ograničenje testiranja je to što je period inkubacije virusa dug, do 14 dana – tako da će biti potrebno više puta testirati ljude da bi se videlo ko je zaražen.

Takođe sada postoje i testovi na antitijela koja mogu identifikovati da li je neko nedavno imao kovid. Oni su nam pokazali da odgovor antitijela na kovid traje oko 12 nedelja.

Seroprevalencija, udio ljudi sa antitelima, u većini zemalja je nizak, pa čak i u određenim dijelovima Njujorka, gdje je prijavljena prevalencija veća od 50, a kako se epidemija i dalje ubrzava, raspršuju se nade da bi mogao da se stvori imunitet krda.

Zbog toga je toliko važno sada smanjiti prenos. Neki tvrde da sprovođenje ograničenja i zaključavanja u sadašnjosti samo znači odlaganje budućeg broja poginulih, ali to zanemaruje ulogu naučnog napretka i tretmane i vakcine koji postaju dostupni.

Bolje terapije i lijekovi

Ako vas sada prime u bolnicu sa kovidom, mnogo je veća vjerovatnoća da ćete preživjeti nego prije devet mjeseci. Svaki put kad zaustavimo da se neko zarazi, to mu daje priliku da živi u eri u kojoj će biti dostupne bolje terapije i tretmani.

Ljekari sada daleko bolje razumeju kovid-19, koji nije samo respiratorno stanje, već multi-sistemska bolest koja može da zahvati ne samo pluća, već i srce, krvne sudove, bubrege i mozak. Stope preživljavanja među pacijentima se poboljšavaju i sada znamo da raniji pristup lečenju dovodi do mnogo niže stope smrtnosti. Takođe imamo tretmane kao što je deksametazon koji poboljšava stope preživljavanja za najbolesnije pacijente, a istraživanja u vezi sa terapijom monoklonskim antitijelima i remdesivirom se nastavljaju. Neki pacijenti sa kovidom mogu mesecima da pate od “dugog kovida”, koji je izgleda nalik autoimunom stanju.

Sljedeći korak je istraživanje potencijalnih tretmana i rehabilitacija preživelih. Krajnja strategija izlaska iz ove pandemije podrazumeva sigurnu i efikasnu vakcinu, tretmane za one koji imaju kovid-19 i jeftino masovno testiranje. Neke od ovih alata već imamo, a očekuje se više u narednim mjesecima.

Iako će zima biti izazovna, sa kraćim, tamnijim danima, hladnijim vremenom i preopterećenim zdravstvom, napredak nauke znači da ćemo na proljeće imati priliku da razbijemo ovaj razorni ciklus pandemije i oštrih mera zaključavanja. To bi svima nama trebalo da daje nadu i optimizam.

Izvor: Blic