JEZIVI PODACI O KORONI, VIRUS DOVODI DO “POPUŠTANJA SRCA”: Srpski doktor otkrio sve, evo zašto umiru ljudi!

Zanimljivosti Zdravlje

Od početka pandemije poznato je da su kardiovaskularne bolesti, između ostalih, važan faktor rizika za nastanak težih komplikacija Covida 19.

– Ako je zbog oštećenja pluća od strane virusa dramatično smanjena kapilarna mreža pluća, tada srce mora jače i brže da radi da bi postiglo zadovoljavajući minutni volumen. Tada, zbog iscrpljenosti, nastaje srčana insuficijencija – popuštanje srca i, nažalost, smrtni ishod, kaže kardiolog prof. dr sc. med. Višeslav Hadži-Tanović.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Nove studije njemačkih naučnika sugerišu da Covid 19 može dugoročno da utiče na zdravlje srca, ali i da prouzrokuje srčanu insuficijenciju, zbog koje nastaje smrt. Ipak, kardiolozi smatraju da je prerano govoriti o trajnim posljedicama kovid infekcije.

116264157-10222549792802425-1981495146083106096-o

Od početka pandemije poznato je da su kardiovaskularne bolesti, između ostalih, važan faktor rizika za nastanak težih komplikacija Covida 19. Međutim, pažnju javnosti skrenule su dvije nove studije njemačkih naučnika koje ukazuju da su se kod više od tri četvrtine ispitivanih pacijenata razvili srčani problemi nakon oporavka od kovid infekcije. Rezultati ovih istraživanja nedavno su objavljeni u naučnom časopisu “JAMA Cardiology”.

Naime, u prvoj studiji na Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu ispitivano je 100 pacijenata koji su tokom prolijeća imali blaži oblik kovid infekcije. Riječ je o relativno mladim i zdravim pacijentima, starosti od 45 do 53 godine, a dvije trećine njih se oporavilo kod kuće.

Oštećenja srčanog mišića

Nakon dva mjeseca, njemački ljekari su pregledom magnetne rezonance srca kod većine ispitanika ustanovili ozbiljnija oštećenja srčanog mišića, poput onih koja se javljaju nakon srčanog udara.

– Činjenica da su se kod 78 odsto pacijenata koji su se oporavili od Covida 19 razvili ozbiljni srčani problemi ukazuje na to da bolest kod većine ostavlja posljedice na srčani mišić, čak i u slučaju da ne postoje uobičajeni simptomi srčanih bolesti, poput bola u prsima koji prati anginu pektoris – rekla je dr Valentina Puntman, kardiolog iz Univerzitetske bolnice u Frankfurtu koja je vodila ovu studiju.

Ova studija izazvala je polemiku među kardiolozima širom sviijeta. Međutim, mišljenja su da je prerano govoriti o tome da li su oštećenja na srcu prolazna ili trajna nakon kovid infekcije.

– Studije ukazuju da kod osoba koje se zaraze virusom korona postoji velika vjerovatnoća za razvoj srčanih problema kasnije u životu. Ipak, postavlja se pitanje koliko dugo takve promjene traju i da li će ovo stanje prerasti u nešto hronično ili će se vremenom poboljšavati stanje srčanog mišića – kaže dr Metju Tomi, kardiolog i docent njujorškog Medicinskog fakulteta Ajkan.

Ono što, međutim, naučnike ipak brine je to što je virus korona pronađen u srčanom mišiću preminulih.

Naime, druga studija, sprovedena na Univerzitetskom kardiovaskularnom centru u Hamburgu, analizirala je rezultate obdukcije 39 smrtnih slučajeva od posljedica Covida 19. Pacijenti su bili starosti od 78 do 89 godina, a preminuli su početkom aprila. Visoka kocentracija virusa u srčanom tkivu zabilježena je kod 24 slučaja, ali bez znakova iznenadnog miokarditisa.

Ipak, autori studije napominju da je starost pacijenata mogla da utiče na rezultate, kao i da je uzorak slučajeva obdukcije bio mali.

S tim je saglasan i kardiolog prof. dr sc. med. Višeslav Hadži-Tanović, koji kaže da ove studije sa stručnog aspekta nisu za interpretaciju i komentar, jer je suviše mali broj testiranih pacijenata i urađenih obdukcija.

– Magnetna rezonanca bez biopsije srčanog mišića i obdukcije nije referentna za dijagnostikovanje oštećenja srčanog mišića bilo od kog uzroka, pa naravno ni od Covida 19. Obdukcioni nalaz koji pokazuje prisustvo virusa u srčanom mišiču, ali bez oštećenja srca, jasno govori da virus nije neposredno oštetio srce – ističe prof. dr Hadži-Tanović.

Kako poslije korone?

Pacijentima koji su preležali kovid infekciju, a imaju zdravo srce, kardiolog prof. dr Hadži-Tanović sav

etuje da slobodno počnu sa rekreativnim gimnastičkim vežbama, šetnjama do 45 minuta dva puta dnevno.

– Kada se zamore, da uspore tempo. Ne treba forsirati tempo, a za povratak kondicija poslije preležane viremije nekada je potrebno i četiri do šest mjeseci – ukazuje Hadži-Tanović.

Podijeli