Kardiolog Simić upozorio, OVO JE PRVI ZNAK DA VAM PRIJETI MOŽDANI UDAR: Otkrio kako da se zaštite na vrijeme

Zdravlje



Ako nikad niste čuli za atrijalnu fibrilaciju, ne brinite, niste usamljeni, ali ovaj tekst pročitajte pažljivo, jer bar deset miliona odraslih Evropljana ima upravo ovu dijagnozu. Ljekari najavljuju da će liječenje ove vrste aritmije u budućnosti biti još veći izazov jer se očekuje da broj oboljelih do 2030. godine poraste na 17 miliona. Procjenjuje se da samo u Srbiji atrijalnu fibrilaciju ima od 80.000 do 100.000 ljudi.

Kao posljedica ove bolesti javlja se moždani udar koji je prilično težak i često praćen trajnim invaliditetom, a smrt izazvana ovom vrstom aritmije rapidno se povećala u posljednje dvije decenije.

Najčešća vrsta aritmije

A šta je zapravo atrijalna fibrilacija i kako se otkriva, objašnjava nam prof. dr Dragan Simić, kardiolog u Klinici za kardiologiju KCS-a.

“Atrijalna fibrilacija je pretkomorsko lepršanje koje pacijent osjeća kao nepravilan i neprijatan rad srca. Najčešća je od svih aritmija i pogađa ogroman broj ljudi. Ovo stanje srce čini manje efikasnim, a nepravilan ritam u pretkomorama srca povećava rizik od stvaranja krvih ugrušaka, koji dovode do moždanog udara”, kaže doktor Simić.

On podseća da je atrijalna fibrilacija često sekundarna dijagnoza koja prati primarne bolesti – dugogodišnju hipertenziju, anginu pektoris, srčanu slabost, dijabetes, opstruktivnu bolest pluća… Ove bolesti u jednom trenutku mogu da se zakomplikuju upravo pojavom atrijalne fibrilacije.


“Atrijalna fibrilacija je često udružena s drugim kardiovaskularnim bolestima i stanjima, kao što su hipertenzija, oslabljena srčana funkcija, promjene na krvnim sudovima srca, pa se na nju ne misli u prvom momentu. A, recimo, od 18 pacijenata koji su danas prošli kroz moju ordinaciju njih deset je imalo atrijalnu fibrilaciju”.

Bolest bez simptoma

Mnogi najčešće nisu ni svesni svog stanja, jer ova bolest često prolazi bez ikakvih simptoma. Njeno otkrivanje je zato ključna stvar. 

“Veliki broj pacijenata ima takozvanu asimptomatsku atrijalnu fibrilaciju i oni uopšte ne osjećaju da im srce radi nepravilno. Ti pacijenti su posebno ugroženi jer moždani udar kod njih može biti prva manifestacija ove aritmije”, upozorava doktor Simić.

Šta je rješenje?

“Rješenje je česta kontrola. Dijagnoza se postavlja lako – kada uradimo EKG ili holter. Zato kad god osjetite nepravilan rad srca, podrhtavanje, lepršanje, neku vrstu aritmije, otiđite do najbliže zdravstvene ustanove da vam urade EKG ili holter. Osobama koje imaju više od 60 godina savetujem da bar dva-tri puta godišnje urade EKG i test opterećenja i da prekontrolišu lipide, a mlađima od 60 godinama da bar jednom godišnje urade EKG”.

Potrebna nam je savremena terapija

Mogućnosti liječenja atrijalne fibrilacije su razne, a cilj je uspostavljanje normalnog srčanog ritma, kontrola otkucaja i sprječavanje nastanka krvnih ugrušaka ili trombova. Ako se pravilno liječi, ova aritmija nema dramatičan tok i s njom može da se živi normalno.

“Terapija podrazumjeva davanje takozvanih antiaritmika, lekova pomoću kojih postižemo konverziju nepravilnog srčanog ritma u normalan sinusni ritam. Svi pacijenti koji imaju bar jednom zabilježenu atrijalnu fibrilaciju moraju da piju lekove protiv zgrušavanja krvi upravo u prevenciji nastanka moždanog udara. Postoje stari i novi lijekovi. Stari lijekovi su kod nas dostupni, jeftini, ali manje bezbjedni i manje efikasni. Novi lijekovi su mnogo bolji, oni su „zlatni standard“ kojim se liječe svi pacijenti u Evropi i dobijaju se na recept. 

Novi.ba/Alo.rs