Uncategorized

Narod.hr: Trump objavio da je lijek protiv malarije odobren za liječenje koronavirusa

Predsjednik Donald Trump objavio je u četvrtak 19. ožujka da je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila hidroksiklorokin – lijek koji se koristi za liječenje malarije, reumatskih i drugih bolesti – za COVID-19. U članku koji je objavljen u Newsweeku prikazuju se nastojanja znanstvenika da, dok se pandemija COVID-19 širi svijetom, identificiraju načine liječenja koji bi mogli biti učinkoviti u borbi protiv ove bolesti. Za hidroksiklorokin – uobičajeni derivat klorokina – neki stručnjaci drže da je najperspektivniji, prenosi portal narod.hr.

Članak prenosimo u cijelosti.

U studiji su znanstvenici primijetili „značajno” smanjenje virusnog opterećenja u bolesnika liječenih hidroksiklorokinom, te da je učinak pojačan azitromicinom, izvijestio je Medscape. Nakon 6 dana 70% pacijenata koji su liječeni hidroksiklorokinom smatralo se izliječenima, jer u njihovim uzorcima nakon ponovljenog testiranja više nije bilo virusa, dok u kontrolnoj skupini pacijenata koji nisu primali lijek – njih 12,5 % smatralo se izliječenima. Nadalje, svih šest pacijenata kojima je uz hidroksiklorokin dodan i antibiotik azitromicin bili su nakon 6 dana negativni u testovima na koronavirus.

Loading..

Iako su ovi rezultati ohrabrujući, važno je napomenuti da se radi o neobjavljenom, preliminarnom istraživanju, pa na rezultate treba gledati s oprezom. Veličina uzorka, pacijenata na kojima se lijek ispituje, je mala, a studija je bila ne randomizirana, što znači da su ljudi raspodijeljeni na različite metode liječenja (hidroklorokin ili hidroklorokin + azitromicin ili nikakav tretman) odabirom koji nije bio slučajan već se temeljio na određenim simptomima. Također, istraživanje nije bilo „slijepo“, što znači da su sve strane – tj. medicinsko osoblje, pacijenti i istraživači – znali koji lijek primaju ili ne primaju pacijenti.
Randomizacija i „zasljepljivanje“ u kliničkim ispitivanjima lijekova – gdje jedna ili više strana koje sudjeluju u liječenju ne znaju tko prima koji lijek ili ga uopće ne prima – koriste se kako bi se spriječilo da svjesna ili nesvjesna pristranost utječe na rezultate ispitivanja. Ipak, Raoult i njegove kolege odlučili su javno objaviti svoje rane rezultate zbog u novije vrijeme neviđene pandemije COVID-19.

“Naša smo otkrića odlučili podijeliti s medicinskom zajednicom (u ovako ranoj fazi) iz etičkih razloga te zato što su nam prvi rezultati tako značajni i očiti, a sve u vezi s hitnom potrebom za učinkovitim lijekom protiv SARS-CoV-2 u trenutnom kontekstu pandemije “, napisali su autori u nacrtu svog rada.

Neki stručnjaci – poput Andrew Prestona sa Sveučilišta u Bathu u Velikoj Britaniji – ističu da je potrebno provesti veća, kontrolirana ispitivanja kako bi se istinski utvrdila učinkovitost hidroksiklorokina kao lijeka za COVID-19.

“Izuzetno je što je ova studija završena 16. ožujka, ali je grupa znanstvenika javno objavila svoje rezultate u nadi da će potaknuti ostala klinička istraživanja na većem uzorku pacijenata, kako bi se dobilo više podataka”, rekao je Preston u izjavi koju je objavio Science Media Center UK . ”Ovo brzo i otvoreno objavljivanje podataka istraživanja tipično je za odgovor na pandemiju COVID-19 jer znanstvenici prepoznaju hitnu i očajnu potrebu za bilo kojim alatom koji bi mogao pomoći u liječenju bolesnika i zaustavljanju plime infekcije.“

„Rezultate još treba dodatno analizirati i obraditi i, naravno, ključno je provesti druga, veća, kontrolirana ispitivanja kako bi se precizno utvrdila učinkovitost hidroksiklorokina kao [lijeka] za liječenje COVID-19. No, u mraku trenutne situacije, svaki bljesak nade je itekako dobrodošao.”

Raoultova studija – prva koja je ispitala hidroksiklorokin na pacijentima – slijedi neka obećavajuća istraživanja u Kini. Tako je jedno preliminarno ispitivanje u kojem je sudjelovalo 100 pacijenata pokazalo da je klorokin djelotvoran u liječenju upale pluća povezane s COVID-om, bez prisutnosti ozbiljnih nuspojava, navodi se u članku objavljenom u časopisu BioScience Trends. Ostala in vitro istraživanja – ispitivanja koja su provedena na stanicama u laboratorijskim epruvetama, a ne na oboljelima – također ukazuju na potencijalnu učinkovitost klorokina.

Prema Raoultu, učinak klorokina i njegovog derivata hidroksiklorokina vjerojatno je isti, jer je mehanizam djelovanja ove dvije usko povezane molekule identičan, primijetio je u studiji objavljenoj u Međunarodnom časopisu za antimikrobne agense. (International Journal of Antimicrobial Agents). Kroz proteklih desetak godina razna istraživanja izvješćivala su o potencijalnim antivirusnim svojstvima ove dvije tvari (klorina i hidroksiklorokina) protiv gripe i SARS-a, drugog oblika koronavirusa.

Što se tiče samog hidroksiklorokina, ohrabrujući rezultati in vitro istraživanja pojavili su se u radu objavljenom 9. ožujka u časopisu Kliničke infektivne bolesti (Clinical Infectious Diseases). Međutim, stručnjaci za zarazne bolesti tada nisu smatrali da su dostupni podaci dostatni da te spojeve preporuče za liječenje koronavirusa, izvijestio je Medscape.

Christian Perronne, voditelj klinike za zarazne bolesti, Sveučilišne bolnice Raymond Poincaré u Parizu, oduševljen je potencijalom hidroksiklorokina u liječenju COVID-19.

“Doista vjerujem u hidroksiklorokin. Taj lijek smatram fascinantnim i koristimo ga već desetljećima”, izjavio je za Medscape. “Njegova bi primjena mogla smanjiti broj prijenosnika bolesti, što mi se čini jako zanimljivo iz epidemiološke perspektive.”

„Mislim da s etičkog stajališta treba preporučiti uzimanje ovog lijeka svim pacijentima s teškim oblikom bolesti koji su hospitalizirani, ili su pod nadzorom ili su na kratkom liječenju”, izjavio je Perronne. “Nakon toga, s obzirom na nuspojave ovog lijeka kad se uzima u povećanim dozama, moguće je da će pacijenti osjetiti bol ili groznicu. No, prema dostupnim kineskim podacima, čini se da je liječenje učinkovito u nižim dozama. U svakom slučaju, štetni učinci hidroksiklorokina nisu opasni. ”

Thomas Papo iz bolnice Bichat s pariškog sveučilišta, napomenuo je da, budući da se lijek koristi desetljećima, o njemu znamo puno.

“Hidroksiklorokin, koji je Didier Raoult hvalio kao antivirus, kroz desetljeća koriste desetine tisuća pacijenata, tako da ga već dugo pratimo na velikom broju pacijenata i imamo o njemu jako puno podataka. Ovaj lijek se izvrsno podnosi i mi ga dajemo na primjer i pacijentima s lupusom (SLE), uključujući i trudnice. Glavna komplikacija, oštećenja mrežnice, je rijetka i javlja se tek nakon dugogodišnje ( 5 godina ili duže) primjene lijeka“, rekao je za Medscape.

Budući da je sigurnost hidroksiklorokina dobro utvrđena, teoretski bi trebalo biti lako ubrzati njegov razvoj za liječenje COVID-19 ako su klinička ispitivanja uspješna, posebno s obzirom na činjenicu da ga je jednostavno proizvesti te da njegova proizvodnja nije skupa. Znanstvenici već nastavljaju s ispitivanjem ovog spoja. Tako na primjerice Raoultu i njegov tim u Marseilleu nastavljaju provoditi klinička ispitivanja hidroksiklorokina.

Ipak, neki stručnjaci poput Gillesa Pialouxa, stručnjaka za zarazne bolesti u bolnici Tenon u Francuskoj, oprezniji su u ocjenama hidroksiklorokina te napominju da postoje i drugi, više obećavajući tretman, poput remdesivira – novog antivirusnog lijeka koji je još u fazi istraživanja za liječenje ebole.

Još jedan potencijalni antivirusni tretman za COVID-19 poznat je pod imenom Kaletra – kombinacija dvaju lijekova koji se obično koriste za liječenje HIV-a, lopinavira i ritonavira – pokazao se neučinkovitim za liječenje teških bolesti sa SARS-CoV-2.

Prema radu objavljenom u časopisu The New England Journal of Medicine, u kojem je sudjelovalo 199 pacijenata – od kojih je 99 dobilo Kaletru – u bolnici u Wuhanu, Kina, liječenje nije donijelo vidljive koristi izvan standardnih postupaka skrbi. Međutim, istraživači potvrđuju da je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo je li ovaj tretman učinkovit protiv virusa ili ne.

Loading..

“Buduća klinička ispitivanja kod bolesnika s teškim oblikom bolesti mogu pomoći potvrditi ili isključiti mogućnost koristi za liječenje”, napisali su autori u studiji.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *