SIMPTOMI RAKA DOJKE KOJE NI JEDNA ŽENA NE SMIJE IGNORISATI

Zdravlje

Zahvaljujući sve boljem dijagnosticiranju i novim terapijama povećala se stopa izlječenja raka dojke, ali i nadalje presudnu ulogu ima njegovo rano otkrivanje.

Ilustracija

Svaka bi žena trebala redovno odlaziti na ultrazvučni pregled dojke nakon 25. godine, a nakon 40 i na redovite mamografske preglede. Također je važno i da svaka žena jednom mjesečno sama pregleda svoje grudi i obavijesti ljekara o eventualnim promjenama, a lljekar će odrediti daljnje pretrage, prenosi Gloria.hr.

Simptomi raka dojke mogu biti:

– kvržica u dojci ili zadebljanje koje je na opip drugačije od ostalog tkiva,

– promjene u veličini, obliku ili izgledu dojke,

– promjene u koži grudi ili udubljenje,

– nedavno uvučena ili izbočena bradavica,

– ljuštenje i perutanje kože oko bradavice (aureole) ili kože na dojci

– svrbež i/ili iscjedak iz bradavice,

– crvenilo ili boranje kože dojke (poput narančine kore),

– bol i nelagoda u dojci koji ne prolaze,

– oticanje ili kvrga u području pazuha.

Ako primijetite kvržicu ili bilo kakvu promjenu na dojci, čak i ako je mamografski pregled bio u redu, bez odlaganja javite se ljekaru.

Rak dojke većinom pogađa starije žene, većini bolesnica se dijagnosticira u dobi nakon pedesete godine, ali jednoj od pet žena rak dojke se dijagnosticira prije pedesete godine. Rak dojke mogu imati i muškarci, no rjeđe i čini oko 1 posto svih slučajeva raka dojke.

Godišnje 1,7 miliona žena u svijetu otkrije rak dojke, a računa se da će u razvijenom svijetu tokom života svaka osma žena razviti rak dojke. U Europi se rak dojke dijagnosticira svake dvije minute, a svakih šest minuta, nažalost, jedna žena od njega i umre. No, na vrijeme otkriven rak dojke danas je gotovo u potpunosti izlječiv.

Poznato je da rak dojke nastaje kada neke stanice počinju nepravilno i abnormalno rasti. Te se stanice dijele brže od zdravih stanica, nastavljaju se grupirati tvoreći grudu ili masu u dojci. Stanice se mogu proširiti (metastazirati) preko dojke na limfne čvorove i dalje u tijelu.

Rak dojke najčešće započinje rasti u stijenci mliječnih kanala, a može nastati i u mliječnoj žlijezdi kao i u ostalim dijelovima dojke. Istraživači su otkrili hormonalne i okolišne čimbenike koji utječu na nastanak raka, ali veliku uloguu nastanku i razvoju raka imaju i životne navike.

Oko 5 do 10 posto raka dojke je nasljedno jer 5 do 10 posto žena ima mutacije gena koje su povezane s razvojem raka dojke, dok se pretilost, pušenje i konzumacija alkohola smatraju lošim navikama koji povećavaju rizik od nastanka raka.

Danas se smatra da rak dojke nastane iz kompleksne interakcije genetskih čimbenika, utjecaja iz okoliša i životnih navika.