Uncategorized

UKOLIKO SU VAM OBOLJELI BUBREZI, JEDITE HRANU S MANJE MINERALA

Bubrezi su organi značajni za zdravlje kompletnog organizma.

Ilustracija

Oni filtriraju otpadne proizvode iz krvi i mokraćom ih izbacuju iz tijela. Također su odgovorni za balansiranje nivoa tečnosti i elektrolita. Zato je izbor hrane bitna jer neke namirnice mogu poboljšati rad bubrega. S druge strane dijabetes i visok krvni pritisak mogu uticati na njihovu sposobnost funkcionisanja. 

Kod oboljelih od hronične bolesti bubrega prvi korak je promjena navika u ishrani kao ključni dio liječenja. Iako neke namirnice uglavnom pomažu u održavanju zdravlja bubrega, nisu sve pogodne za one koji imaju bubrežne bolesti. Stoga se prethodno konsultujte s vašim liječnikom.

Doktori većinu osoba sa hroničnom bolešću bubrega stavljaju na određenu dijetu kako bi se izbjegli minerali koje bubrezi prerađuju, kao što su natrij, kalij i fosfor.

Previše fosfora može predstavljati veliki napor za bubrege. Istraživanja su pokazala da postoji povezanost između visokog unosa fosfora i povećanog rizika od dugoročnog oštećenja bubrega.

Fosfor sadrže meso (pogotovo crveno), mliječni proizvodi, većina žitarica, mahunarke, orašasti plodovi, riba.

Odabir prave količine kalija također je važan za bubrege, jer se mogu pojaviti problemi kada nivo kalija postane previsok ili nizak.

Osobe sa hroničnom bolešću bubrega trebale bi imati za cilj jesti zdravu hranu koja ima malo minerala, ali i dalje daje organizmu druge hranjive sastojke.

Jesti umjerene količine ili izbjegavati

Oni koje žele zaštititi svoje bubrege od daljih oštećenja mogli bi razmisliti o tome da izbjegavaju ili umjereno jedu ove namirnice: 

– banane, krompir, kelj, špinat,

– crveno meso, mliječne proizvode,žumanca,

– avokado, naranče, kivi,

– slatka pića, konzerviranu hranu, kiselu hranu, alkohol.

Oboljelima može biti važno i da smanje unos proteina, jer kada tijelo koristi protein, on se pretvara u otpad koji bubrezi moraju filtrirati.

Istraživanje  rađeno 2017. godine potvrđuje da ishrana sa manje proteina može zaštititi od komplikacija koje prate hroničnu bolest bubrega. Istraživači su istakli da konzumiranje ishrane bogate voćem i povrćem i malo proteina može pomoći u smanjenju ovih rizika.

Oboljeli od hronične bolesti bubrega trebali bi direktno sarađivati s nutricionistom kako bi zajedno došli do odgovarajućeg plana ishrane.

Evo što je bitno za bubrege:

1. Voda – Bubrezi koriste vodu za filtriranje toksina iz tijela. Bitno je da osoba pije vodu kad god osjeća žeđ.

2. Karfiol – idealno povrće i, uz pravu pripremu, dobra je zamjena za rižu i krompir-pire. Sadrži obilje hranljivih materija bez previše natrija, kalija ili fosfora.

3. Bobičasto voće – jagode, borovnice, kupine i maline, kao i trešnje, višnje i crveno grožđe odličan su izvor mnogih korisnih hranjivih sastojaka i antioksidativnih jedinjenja. Idealno za bubrege.

4. Jabuka – zdrava grickalica sadrži pektin koji može pomoći u smanjenju nekih faktora rizika za oštećenje bubrega, poput visokog nivoa šećera i holesterola u krvi.

5. Kupus – lisnato povrće koje sadrži malo kalija i veoma malo natrija, ali tu su i mnoga korisna jedinjenja i vitamini.

6. Crvene paprike – Pored toga što sadrže vrlo malo minerala kao što su natrij i kalij, one sadrže korisna antioksidantna jedinjenja koja mogu zaštititi ćelije od oštećenja.

7. Bijeli luk – odličan izbor začina i može se miješati s drugom hranom, što poboljšava ukus i smanjuje potrebu za dodatnom solju.

8. Riba bogata omega-3 – losos, tuna i druge masne ribe s visokim sadržajem omega-3 masnih kiselina mogu biti koristan dodatak bilo kojoj ishrani, jer naše tijelo ne može stvarati omega-3 masne kiseline.

Ribe su dobar prirodni izvor ovih zdravih masti. Omega-3 može uticati na smanjenje masnoća u krvi i sniziti krvni pritisak, čime se smanjuje i faktor rizika za bolest bubrega.

9. Maslinovo ulje – od svih ulja najbolji izbor, jer sadrži visokooleinske kiseline, polinezasićene masne kiseline, koje mogu pomoći smanjenju upale u organizmu. Za salate koristite djevičansko, a za pečenje ulje komine masline.

10. Heljda – visoko hranjiva, pruža dobru količinu vitamina iz grupe B, magnezija, željeza i vlakana. Također je bez glutena i sadrži neznatne količine natrija, kalija i fosfora.

11. Bjelanca – Jaja su puna proteina, ali žumanca imaju veliku količinu fosfora. Osobe sa hroničnom bolešću bubrega mogu praviti omlet ili kajganu koristeći samo bjelanca.

12. Šiitaki gljive – mogu se koristiti kao biljna zamjena za meso kod osoba koje ne smiju uzimati puno proteina. One su odličan izvor B vitamina, bakra, mangana i selena. Sadrže dovoljno biljnih proteina i prehrambenih vlakana, a zanemarljive količine natrija i fosfora. Šiitaki pečurke gljive imaju znatno manje kalija od šampinjona.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *