Djeci i starijim ili bolesnim osobama diajreja može, kroz masovno gubljenje tekućine i soli iz organizma, nanijeti teške smetnje u organizmu. Proliv se dijagnostfikuje ako je stolica česta, vodena ili rijetka. Ako traje duže, radi se o hroničnoj dijareji.
Osim spomenutih, postoji još niz uzročnika proliva, a među njima se nalaze stresne situacije i nervoza, problem varenja, alergije ili loše podnošenje namirnica poput laktoze i šećera. Proliv možete dobiti i od određenih lijekova. Takođe, može se pojaviti i ako ste pod stresom koji utiče na probavni sistem, a jedino rješenje je da se pokušate smiriti.
Što je proliv?
Kada do njega dođe, crijeva (i stolica)su opušteni i sadrže više tekućine. Česta je pojava i ne uvijek simptom neke bolesti. Mnogi ljudi će dijareju imati nekoliko puta u godini, a normalno je da traje do tri dana. Kod nekih se ljudi često javlja, a to je obično posljedica zdravstvenih tegoba poput sindroma iritabilnog crijeva.
Što sve može uzrokovati proliv?
Uobičajeno do njega dolazi radi virusa koji je došao u crijeva, a ostali uzročnici mogu biti: korištenje alkohola, alergeni na određene namirnice, dijabetes, bolesti crijeva, hrana koja iritira sistem za varenje, korištenje laksativa, lijekovi, terapije zračenjem, trčanje, određene vrste raka, operacije na crijevima, problemi s apsorpcijom određenih namirnic, a proliv može pratiti i zatvor, posebno kod ljudi koji imaju poremećaj poput iritabilnog kolona.
Kako prepoznati da nam “prijeti” proliv?
Ovo su simptomi: nadutost, grčevi, mekana stolica, vodenasta stolica, stalna potreba za odlaskom na toalet, mučnina i povraćanje. Ozbiljni simptomi uključuju: sluz ili krv u stolici, gubitak kilograma, temperaturu.
Ako imate vodenaste stolice više od 3 puta u danu i ne pijete dovoljno tekućine, vrlo se lako možete dovesti do dehidracije, što može uzrokovati velike probleme ako se ne tretira.
Kada morate nazvati ljekara?
Obavezno se javite ljekaru ako primijetite: krv u stolici ili tamno crnu stolicu, visoku temperaturu, intenzivan proliv koji traje više od dva dana, mučninu i povraćanje koji vas sprečavaju da pijete tekućinu, jak bol u stomaku, proliv nakon posjete drugoj zemlji.
Takođe, ljekara pozovite ako imate ove simptome dehidracije: taman urin, neuobičajeno male količine urina ili kod djece manje mokrih pelena nego obično, ubrzan rad srca, glavobolje, suhu kožu, nervozu, zbunjenost
Kako si pomoći?
Važno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite (mineralne soli), pa valja uzimati puno čaja (npr. crnog) i čiste vode. U oporavku i sredstva za normalizaciju crijevne mikroflore poput probiotika.
Proliv traži jednostavniju dijetu. Za početak, okrenite se tekućoj hrani, odnosno supama. Nakon što se proljiv malo smiri, možete početi konzumirati i rižu, pogotovo smeđu rižu, jabuke, u obliku soka ili kuhane i banane. Svakako izbjegavajte hranu koja ima visok udio slabo apsorbujućih ugljenih hidrata, poput hljeba, tjestenine, zob, krompir, breskve i slične namirnice.
Zaštite se tako da se pridržavate lične higijene (temeljno pranje ruku nakon obavljanja nužde, nakon boravka vani i prije jela), preporučuje se jesti svježe skuhanu hranu te očišćeno i oguljeno voće. Nekuhanu hranu (uključujući i nekuhano povrće) treba izbjegavati, kao i hranu kod uličnih prodavača.
Jesu li mučnina i povraćanje simptomi koronavirusa?
Uobičajeni simptomi COVID–19 bolesti su otprilike ono što biste očekivali ako imate respiratornih problema: temperatura, kašalj, umor i bol u mišićima. No, prema pisanju Centra za kontrolu bolesti i prevenciju, mnogi su bolesnici iskusili i gastroenterološke probleme poput mučnine, povraćanja i proliva, nekad čak i prije pojave respiratornih simptoma.
Izvor: ordinacija.vecernji.hr Foto: Guliver/Getty Images