Uncategorized

ŽELUDAC SE UPALI I OD LIJEKOVA

U starijoj životnoj dobi mnogi, uglavnom zbog „jakih“ lijekova za hronične bolesti, a često i zbog nepravilne ishrane, neprilagođene zdravstvenom stanju, imaju problem s gastritisom.

Pixabay

Odlazak ljekaru

To je, zapravo, upala želučane sluznice, koja može biti hronična ili akutna. Simptomi su različiti. Većina bolesnika osjeća pečenje i/ili žarenje u želucu, mučnine, nagon na povraćanje… Kod nekih je ovo stanje praćeno jakim bolovima, a kod nekih samo manjom ili većom nelagodom.

Kod starijih je gastritis najčešće rezultat korištenja nesteroidnih protuupalnih lijekova, recimo onih protiv reumatskih bolova, ali javlja se i nakon infekcije bakterijom. Zato što ne moraju biti izraženi do praga netrpeljivosti, simptomi se često zanemaruju, bar u početku.

Upala želučane sluznice nije stanje koje će proći samo od sebe i ako se ne liječi, može dovesti do stvaranja čira u želucu, ali i do karcinoma želuca. Čak i kada postanu svjesni da problem sa želucem više ne mogu zanemarivati, mnogi zaziru od odlaska ljekaru, a razlog je procedura kojom se dijagnosticira ova bolest, jer je neprijatna.

Dijagnoza se, naime, postavlja gastroskopskim pregledom. Jedino tako se određuje tačno mjesto oštećenja sluznice. Gastroskopijom se pregledaju jednjak, želudac i dvanaestopalačno crijevo. Prilikom ovog pregleda aparat u obliku tankog crijeva s lampicom na vrhu, plasira se kroz usta u kojima je štitnik od mekane plastike pod kontrolom oka sve do kraja dvanaestopalačnog crijeva.

Hronični stres

Aparat zapravo prolazi istim putem kroz tijelo kao i hrana, ali kod pacijenata ova cjevčica izaziva potpuno drugi osjećaj pa bi mnogi na svaki način da izbjegnu ovaj pregled. Hronični gastritis pojavljuje se zbog bakterija, konzumiranja previše alkohola, određenih lijekova, hroničnog stresa, ali i problemi s imunitetom mogu dovesti do gastritisa. Zbog upale dolazi do promjene u sastavu želuca, zbog čega oboljeli već nakon samo nekoliko zalogaja ima osjećaj da je sit.

Manji, a češći obroci

U liječenju se prvo primjenjuje dijetetski režim ishrane, a ovisno o stanju bolesti, i lijekovi za smanjivanje želučane kiseline. Uprkos tome, u nekim slučajevima bolest može trajati godinama, a za oboljele je najvažnije da zdravom ishranom smanje intenzitet tegoba. Treba uspostaviti ritam obroka, koji bi trebali biti manji, a češći. Važno je ograničti unos mlijeka i mliječnih proizvoda, a svakako bi trebalo izbjegavati jake bijele sireve, sve vrste masnih sireva, sladoled… Izbjegavajte previše začinjenu hranu.

Krajnosti nisu dobre

Iako neki zbog tegoba izbjegavaju jesti, a drugi pokušavaju bol i nelagodu u želucu „zatrpati“ hranom, nijedna od dvije krajnosti nije dobra. I gladovanje i prejedanje mogu pogoršati stanje, a u redovnoj ishrani, podijeljenoj u pet-šest dnevnih obroka, poželjne su namirnice bogate probioticima kao što su jogurt i kefir, zatim bijelo pileće i pureće meso, riba, riža…

Osim lijekova, bakterijskih infekcija i nekih imunoloških bolesti kakva je, recimo Kronova, nezdrava ishrana također je često uzrok gastritisa. Među loše navike koje povećavaju rizik od gastritisa ubrajaju se stalno konzumiranje masne i slane hrane, pušenje, konzumiranje alkohola…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *