Svi koji su se ikada susreli s problemom vlage, znaju kako je ona opasna za zdravlje, izaziva različite vrste alergija, šteti nekretnini i stvarima, izrazito je neugodnog mirisa…
Da ne biste krenuli rješavati problem kada bude već praktički prekasno, sa zagrebačkom tvrtkom ProLuft koja je specijalizirana za rješavanje problema s vlagom izradili smo detaljan vodič s pet najčešćih uzroka vlage u životnom prostoru i pripadajućim načinima kako se te iste vlage učinkovito riješiti.
Stručnjaci iz tvrtke ProLuft otkrili su nam još niz zanimljivih podataka, primjerice koliko minuta u pojedinim mjesecima kroz godinu treba provjetravati dom te odgovorili na važno pitanje, koje nam često postavljate – grijati ili isušivati vlagu? Uz ovaj detaljan vodič, vjerujte, brzo ćete reći zbogom neugodnoj vlazi, a poželjeti dobrodošlicu životu u opet zdravom i suhom domu. Evo, na što nam je sve ukazala ekipa iz tvrtke ProLuft.
1. Nedovoljno ili pogrešno provjetravanje zimi
Svako kućanstvo svojim načinom života “proizvodi” određenu količinu vlage. Kod četveročlane obitelji radi se o 10 – 12 litara vode svakog dana. Pogrešno je vjerovanje da se otvaranjem prozora gubi energija i kad su zatvoreni prozori da štedimo na grijanju.
Jeste li znali da je vlažni zrak teže zagrijati? To znači: ako je optimalna vlažnost u zraku, manji su i troškovi grijanja!
Sobna temperatura od 22 °C i postotak vlage od 45% optimalni su uvjeti za život
ako je vlaga 70%, potrebno je 26% više energije za grijanje
ako je vlaga 80%, potrebno je 36% više energije za grijanje
ako je vlaga 90%, potrebno je 47% više energije za grijanje, što znači da su toliko i skuplji troškovi grijanja u odnosu na relativnu vlažnost od 45%, a povećana vlaga nepovoljno djeluje na zdravlje ukućana, šteti nekretnini i stvarima.
SAVJET:
Nakon kuhanja, pranja i tuširanja uvijek je potrebno provjetravati.
Kondenzacija na prozorima ili ogledalima znak je da je vlaga povećana.
Disanje, znojenje, sobne biljke i kućni ljubimci također pridonose povećanoj vlazi.
Zimi već nakon tri do pet minuta propuha zrak će biti zamijenjen.
Preporučuje se poprečna ventilacija ili provjetravanje s potpuno otvorenim prozorom.
U proljeće i jesen provjetravanje traje nešto dulje, oko deset do dvadeset minuta.
Iz zdravstvenih i higijenskih razloga zrak treba mijenjati tri do četiri puta dnevno.
Ako ste odsutni cijeli dan, treba provjetriti barem ujutro i navečer.
Prozor na kip nije dobra opcija, na taj način se izmjena zraka sporo odvija.
Zidovi se hlade oko prozora na kip, čime se gubi energija.
Namještaj udaljite od vanjskih zidova zbog protoka svježeg zraka.
Zavjese i teške dekore ne preporučujemo jer se time otežava cirkulacija zraka.
Nabavite mjerač vlage (higrometar) za kontrolu postotka vlage.
Ako ne uspijete držati vlagu pod kontrolom, isušivač zraka je dobra opcija.
Model koji kupujete mora biti za adekvatan prostor.
Preporučujemo malo jači model, kako ne bi radio pod maksimalnim opterećenjem.
Prozore je svejedno potrebno otvarati radi svježeg zraka i kad isušivač vlage radi.
Ugradnja rekuperatora zraka odlično je rješenje protiv vlage.
2. Neispravne navike u kućanstvu
Velika razlika u temperaturi između pojedinih prostorija. Ako se u potpunosti isključi grijanje u jednoj prostoriji, visoki je rizik da u nju uđe vlažan i topao zrak iz drugih dijelova stana. U hladnoj prostoriji povećava se relativna vlažnost, a time raste i opasnost da će se pojaviti plijesan.
SAVJET:
Izbjegavajte temperaturne razlike veće od 5 °C u stanu.
Držite vrata zatvorena između različito grijanih soba.
Nemojte u potpunosti isključivati grijanje u jednoj prostoriji.
Visoki je rizik da u nju uđe vlažan i topao zrak iz drugih dijelova stana.
Sušenje rublja u prostoru izrazito povećava postotak vlage, velike količine vlage uzrokuju pojavu plijesni. Već kod 70% vlage u zraku stvaraju se plijesni.
SAVJET:
Ako je ikako moguće, zimi treba maknuti stalak za rublje iz prostora.
Nabaviti električni isušivač vlage ili sušilicu rublja koja bi skupila višak vlage.
Kod zamjene stare stolarije, često je slučaj da se javi pojačana vlaga, jer nova stolarija zahtijeva i nova pravila – češće otvaranje prozora.
SAVJET:
Potrebno je više puta provjetravati zbog dobrog brtvljenja nove stolarije.
Vlaga više ne izlazi prirodnim putem kao na starim prozorima.
Zahtijeva više angažmana, ali toplinska ušteda novih prozora je nemjerljiva.
Kod rođenja novog člana obitelji, roditelji po defaultu kupuju ovlaživače zraka, što nije potrebno bez da smo ustanovili postotak vlage.
Dolazak bebe donosi nove životne navike, a time i jače zagrijavanje, više pranja rublja, iskuhavanje…
Vlaga u drvenim kućama
Iako drvene kuće imaju bolju mikroklimu od zidanih, a time i manje problema s vlagom, brojni naši čitatelji javili su nam se s upitom kako se riješiti vlage u drvenoj kući. Evo odgovora od stručnjaka iz tvrtke ProLuft.
Kuće za stanovanje
Drvo kao građevinski materijal pomaže kontrolirati mikroklimu u prostoriji. To povećava vjerojatnost vrlo dobre unutarnje klime jer drvena kuća praktički sama regulira svoj sadržaj vlage. Drvo je higroskopni materijal, što znači da može vezati višak vode. Kod povećane vlage može apsorbirati višak i tako doprinijeti smanjenju vlažnosti. No, ovo svojstvo nije uvijek dostatno. Previsoka vlažnost može dugoročno dovesti do stvaranja plijesni, razvijanja nametnika i sl. Stoga biste trebali obratiti pozornost na regulaciju temperature i vlažnosti jer drvo ipak ne može nadoknaditi i izdržati sve fluktuacije. Kako biste se riješili povišene vlage, vrijede ista pravila kao i za klasične objekte stanovanja.
Vrtne kućice (za pohranu stvari)
Drvena vrtna kućica nudi obilje prostora za alat, bicikle, roštilj i sl. Često je i ukras našeg vrta. Neugodno nas iznenadi ako primijetimo da se u njoj počela stvarati plijesan.
SAVJET:
Kvaliteta drva i temeljna ploča igraju važnu ulogu.
Redovita zaštita i premazi osiguravaju dulji vijek trajanja.
Položaj na suncu je bolji od sjenovitog mjesta s velikim drvećem.
Redovito čišćenje prašine, paučine, nametnika, ptičjeg izmeta i ostalog.
Ne stavljati u kućicu mokri vrtni namještaj, organski otpad i sl.
Čišćenje žljebova od lišća i prljavštine.
Sanacija krova i pukotina kako ne bi ulazila voda i kiša.
Kućicu zimi treba redovito provjetravati.
Ako nije moguće provjetravanje, postavite dijagonalno ventilacijske otvore s mrežicom.
IZVORI VLAGE U KUĆI
oštećeni ili nadignuti crijepovi
kondenzacija zbog nedostatne parne brane
loša termoizolacija kondenzat na hladnom zidu
toplinski most na nadprozorniku
prskanje vode po podnožju (soklu)
kondenzacija na hladnim podrumskim zidovima
kondenzacija na hladnim cijevima
prodor vode (loša horizontalna izolacija)
oborinske vode (loša hidroizolacija ili brtvljenje)
poplava ili puknuće cijevi
nema toplinske i hidroizolacije (hladni nosači i prodor vode s balkona)
oštećeni ili začepljeni oluci
oštećeni opšav dimnjaka ili krovnog prozora
Kada se pojave mjesta s izraženom plijesni, problem treba hitno sanirati
Vlaga često može rezultirati i “podignutim” parketom
Vruće pitanje: grijati ili isušivati vlagu?
Imate vlagu i mislite da ćete pojačanim grijanjem “osušiti” zrak? Pogrešno, kada bi vlaga mogla “nestati” samo s toplim zrakom, na sušilici rublja ne bi postojale kondenzacijske posude, ističu u zagrebačkoj tvrtki ProLuft. Također, dodaju iz ove tvrtke, kada sušite rublje po radijatorima, nakon toga je izrazito povećana vlaga u prostoru jer je velik dio vlage ostao u prostoriji. Voda je promijenila svoje agregatno stanje i pretvorila se u paru, ali da bi se stvarno riješili vlage, potrebno je otvoriti prozore kako bi vlažan zrak izašao (osobito zimi) jer višak vlage će izaći iz prostorije, bez obzira na vanjske vremenske uvjete.
Također pretjerano zagrijavanje nije dobro iz razloga što visoka temperatura pogoduje razvoju gljivica i plijesni. Optimalna temperatura, često provjetravanje i korištenje kućnog higrometra pomaže nam da imamo pod kontrolom vlagu i temperaturu. Ako tim mjerama nije moguće postići optimalne uvjete za zdrav i ugodan život, kupnja odvlaživača zraka je idealno rješenje, a također je vrlo koristan za sušenje rublja jer je neusporedivo ekonomičniji od sušilice, rješava vas vlage, plijesni, gljivica, neugodnih mirisa te zdravstvenih problema.
SAVJET:
Prvo nabavite higrometar da riješite dilemu imate li višak ili manjak vlage.
Ako su stakla orošena i kondenziraju, vrlo je vjerojatno da imate višak vlage.
Provjetravanje je vrlo važno za zdravlje bebe i ukućana.
Provjetravajte prostoriju po prostoriju zbog djeteta.
Kad ste u šetnji, koristite priliku da provjetrite prostor.
3. Građevinski propusti
Kod nas je, nažalost, često slučaj da kuće nemaju fasade ili imaju stare fasade koje nemaju termoizolacijska svojstva.
Toplinski mostovi, ostakljeni balkoni bez grijanja i bez adekvatne izolacije, sve su to razlozi gdje se javlja kondenzacija i plijesan na hladnim dijelovima, čak i kad je vlaga u granicama normale.
SAVJET:
Svakako preporučujemo izradu fasade, omogućuje uštede u visini i do 40%.
Povrat uloženog je uz manje troškove grijanja kroz nekoliko godina.
Toplinski izoliran objekt siguran je od pojave kondenzacije, algi i plijesni.
Osigurava dulji životni vijek građevine jer nema temperaturnih oscilacija.
Kad nije moguće toplinski izolirati izvana, postoje druga alternativna rješenja.
Unutarnja izolacija također može poboljšati i smanjiti temperaturne razlike.
Savjetujemo korištenje paropropusnih proizvoda protiv kondenzacije.
4. Puknuća, curenja, prodor vode, kapilarna vlaga
Oštećenja od vode zbog starosti i dotrajalosti nekretnine, nedovoljna ili nikakva hidroizolacija, loše izvedeni radovi, puknuća cijevi, curenja oluka, pukotina na zidu, prodora vode, elementarne nepogode i sl. Najčešće se manifestiraju kao mokre fleke ili mjesta s izraženom plijesni i potrebno je pristupiti rješavanju temeljito i ozbiljno.
SAVJET:
Pronaći i otkloniti i uzrok je najvažniji dio kako bi ciljano djelovali.
Što prije sanirati kvar kako bi šteta bila što manja.
Nakon popravka utvrditi količinu vode koja je iscurila i pristupiti isušivanju.
Kod nekih situacija potrebno je i dubinsko isušivanje.
Savjetovati se sa stručnjakom iz određenog područja (krovopokrivač, fasader…).
5. Vlaga u novogradnji
Ovaj neželjeni gost često se javlja baš u novogradnjama. Naravno da ne očekujemo plijesan u novom prostoru… U Njemačkoj je problem s vlagom u svakoj drugoj novogradnji (za Hrvatsku ne postoje podaci). Višak vlage u novogradnjama je najčešće zbog nikakvog ili nedovoljnog isušivanja. Ponekad ostaci vlage ostaju do pet godina u zgradi i za to vrijeme normalno da dolazi do razvoja plijesni i njihovih spora. Koje su posljedice?
zdravstvene (štetne po zdravlje)
ekonomske (skuplji troškovi grijanja, šteta na nekretnini)
estetske (ružan izgled zidova, neugodan miris).
SAVJET:
Izmjeriti postotak vlage u glazuri prije postavljanja podnih obloga.
Ne žuriti s useljenjem dok se nije isušio prostor.
Bitna je prevencija, jer kasnije ispravljanje grešaka nije uvijek tehnički moguće.
Ako se otkrije plijesan, prvo treba pronaći i ukloniti uzrok vlage. Tek tada može biti uspješna dugoročna sanacija plijesni. Najviše problema s vlagom (čak 80%) ima zbog kondenzacije na prozorima i nedovoljnog provjetravanja. Tu je najjeftinije rješenje, par puta dnevno ispravno otvaranje prozora.
Izvor: jutarnji.hr