Svi imaju pravo da postavljaju pitanja u vezi sa vakcinom protiv koronavirusa!
Stručnjaci ipak smatraju da otpor prema vakcinama može populaciju dovesti u još veći rizik, teže oblike bolesti i puno više zaraženih.
Kako biste znali što reći porodici i prijateljima ako se dvoume oko toga treba li da se vakcinišu ili ne, dva stručnjaka dr William Schaffner, profesor na odjelu za infekcije univerziteta Vanderbilt i dr Ruth Karron, stručnjak za vakcine, dali su odgovore za CNN.
AKO KAŽU: “NE ZNAM ŠTA JE U VAKCINI”
Možete reći da je pitanje logično jer spisak sastojaka u vakcini sadrži nazive koje bi mogli shvatiti samo hemičari. Glavni sastojci odobrenih cjepiva su mRNK, skraćeno za Messenger molekulu ribonukleinske kiseline, koja djeluje poput genetskog softvera koje ćelijama govori kako napasti protein (Peplomer) protein, strukturu koju virus koristi kako bi napao ćelije.
Masni lipidi: Kako je mRNK vrlo osjetljiva, omotana je masnim lipidima kako bi je štitili
Soli i šećeri: Soli u vakcini služe kako bi balansirali kiselost u tijelu, a šećer služi kako bi nanočestice vakcina ostale u izvornom obliku.
AKO KAŽU: “VAKCINA JE PREBRZO NAPRAVLJENA I NE MOŽE JOJ SE VJEROVATI”
Možete reći: Istina je da su napravljeni puno brže nego slični lijekovi, ali sva su klinička istraživanja potvrdila njegovu djelotvornost. Djelom su napravljena tako brzo jer je situacija zahtijevala hitno rješenje, obzirom je pandemija ubila oko dva milijuna ljudi širom svijeta. Kako se ne bi čekali rezultati kliničkih testiranja, kompanije su razvile simultano lijekove kako bi bili spremni za proizvodnju kada se ta testiranja dovrše. Sada već znamo da su cjepiva Pfizer i Moderna efikasna u oko 95 posto slučajeva.
Tehnologija koje se koristi za ova cjepiva je razvijena puno prije nego je virus počeo cirkulisati među ljudima, pa su stručnjaci saglasni da se tehnologiji treba vjerovati. Istraživanja su uključivala desetine hiljada učesnika, a njihove reakcije su bile pomno praćene mjesecima prije nego što je cjepivo odobreno.
AKO KAŽU: “VAKCINA MI MOŽE DATI COVID-19”
Možete reći: To nije istina jer ne sadrži virus. Virus nikada ne ulazi u tijelo kroz cijepljenje, ćelije nauče kako stvoriti dio virusa, ali on se tako ne može razvijati niti širiti. Možete iskusiti simptome koji su jaki, ali kratko traju. Slični su simptomima bolesti, ali bi trebalo bi i da nestanu nestati kroz nekoliko dana. Tu je naravno i bol na mjestu uboda, ali i ona je prolazna.
AKO KAŽU: “VAKCINA MOŽE PROMIJENITI MOJ DNK”
Možete reći: Ova cjepiva ne utječu na DNK. mRNK nikada ne ulazi u ćeliju, dio u kojem je DNK, on svoj posao obavlja u citoplazmi, tekućini koja se nalazi u ćeliji. Ne zadržava se u tijelu, rastapa se jednom kad pošalje signal ćelijama.
AKO KAŽU: “VAKCINA MOŽE UZROKOVATI AUTIZAM ILI UROĐENE MANE”
Možete reći: To nije istina. Nekoliko je studija pokazalo kako cjepivo ne uzrokuje autizam ili neke od mana kod djeteta. Kako je navedeno, cjepivo ne uzrokuje promjene na DNK.
Ako se plašite vakcinacije jer ste u drugom stanju, valja znati da je Američki univerzitet za ginekologiju i opstetriciju cjepivo preporučilo trudnicama i dojiljama. Stručnjaci smatraju da se pametno cijepiti jer se trudnice smatraju ugroženom grupom kada je u pitanju teži oblik bolesti.
AKO KAŽU: “NUSPOJAVE VAKCINE MOGU BITI JAKE”
Možete reći: Nisu velike šanse da će se to dogoditi, vjerovatnije je da ćete imati lokalnu reakciju, poput crvenila i boli u ruci ili slabo povišenu temperaturu. Nuspojave cjepiva mogu biti malo jače nakon druge doze, pa je pametno i to planirati. Možda ćete morati uzeti slobodan dan na poslu u slučaju da osjetite jak umor. Simptomi su jači kod mladih ljudi. No stručnjaci napominju kako se radi o maloj cijeni za toliku zaštitu.
AKO KAŽU: “MOGLA BI USLIJEDITI ALERGIJSKA REAKCIJA NA VAKCINU”
Možete reći: Moguće je ali vrlo rijetko. Oko 11 slučajeva na milion je nakon vakcine imalo alergijsku reakciju. Osobe koje imaju problema s jakim reakcijama bi trebale prije vakcine razgovarati sa svojim ljekarom, no čak i te osobe su primile vakcinu i nisu imale reakciju, prenosi bhdoktor.ba.