ŠTA SU MEKI FIBROMI?
Meki fibromi su benigne izrasline na koži sa kojima se susrela gotovo svaka osoba bilo iz ličnog iskustva ili vrifikacijom istih na drugoj osobi. Najčešće se javljaju na vratu, u predjelu pazuha, na gornjem dijelu trupa , očnim kapcima kao multipli izraštaji ili na leđima ,preponama često kao pojedinačni veliki izraštaji.
Obično su to u pitanju osobe oba pola srednjih godina. Kod djece je to jako rijetka pojava osim ako ih ne pomešamo sa visećim bradavicama.
ŠTA JE PREDISPOZICIJA ZA NJIHOV NASTANAK?
Tu spadaju gojaznost, hormonski disbalans, hronična iritacija i svakako genetska predispozicija. Međutim, poslednje studije nam ukazuju na jedan bitan detalj u nastanku fibroma a to je da se nakon ispitivanja pomenutih promena PCR tehnikom naišlo na prisustvo HPV virusa tip 6 i 11. Ova informacija je jako bitna jer nam govori u prilog da je i mogućnost samostalnog širenja po tijelu sa jedne na drugu promjenu (autoinokulacija) također moguća.To je upravo činjenica koja sa pravom utiče na to da meke fibrome smatramo visećim bradavicama sobzirom na nesumnjivu virusnu etiologiju. Ipak specifična gradaja mekih fibroma daje nam za pravo da ih razlikujemo po izgledu od visećih bradavica (skintegs).
KAKO IZGLEDAJU MEKI FIBROMI?
Javljaju se kao pojedinačne rasute promjene po tijelu ili grupisane na predilekcionim mjestima (pazuh, prepona, vrat, kapci). Boja im varira i to upravo predstavlja problem za tačnu dijagnostiku.Boja im je malo tamnija od boje kože ,kada su lokalizovani na leđima, ramenima i stomaku. U predjelu prepona i pazuha su obično modrikasti ili jako pigmentovani (tamno braon).
Što se tiče pigmentovanih formi fibroma moramo ih diferencijalno dijagnostički razlikovati od pigmentnih nevusa i tako otkloniti nepotrebnu zabrinutost pacijenta.Kada ih dodirujemo imamo osećaj mekane promene koja kao da se migolji pod prstima.Kad takvu promenu povučemo upolje vidimo da je njena baza slabije pigmentovana od ostalog dela i da se upravo tu nazire kontura krvnog suda koja ishranjuje fibrom. To je jako bitan znak u razlikovanju od mladeža ali i klasične virusne bradavice, koja ima tanju peteljku , tvrdju i grublju površinu.Kada govorimo o veličini , ona varira od nekoliko milimetara pa do više centimetara
DA LI SMETAJU I KADA?.
Osim estetski ružnog izgleda,koji je nesporiv (vrat, kapci) meki fibromi mogu izazvati i niz drugih problema. Povređivanje i uvrtanje baze moše biti jako bolno i praćeno obilnim krvarenjem, naročito prilikom otkidanja. U prevojnim predjelima, pogotovo u toplijim mjesecima, javlja se svrab iritacija, često ekcem u tom predjelu i sekundarana infekcija.
KAKO SE NAJSIGURNIJE I NAJBEZBOLNIJE UKLANJAJU?
Naravno pokušano je tečnim azotom, elektrokauterom, laserom ali su opet najbolji kako zdravstveni tako i kozmetski rezultati dobijeni primenom radiotalasa frekvecije 4MHz.
Ukoliko je promjena na peteljci što je u 80 posto slučajeva kod mekih fibroma manjih dimenzija, radiotalasno uklanjanje je kranje jednostavno i traje jedna sekund po fibromu bez ikakvog bolnog osjećaja što govori u prilog da nije potrebna nikakva anestezija. Promjena se tako dobro odstrani da se gotovo i neprimjećuje mjesto na kome je bila, bez ikakvog krvarenja i pratećih ožiljaka, jer za njih kod ovakvog načina otklanjanja svakako nema mjesta.
Moguće je bukvalno u roku od petnaest minuta ukloniti i više od 100 mekuh fibroma (fibroma molle). Ukoliko su promjene većih dimenzija i nezgodnih lokalizacija potrebno je dati lokalnu anesteziju. Vrlo su nezgodne promjene na očnim kapcima ne samo zbog nezgodne lokalizacije već i zbog obilnog krvarenja prilikom uklanjanja ukoliko ga obavlja osoba bez potrebnog iskustva i znanja. Međutim kolika god promjena bila, i bez obzira gdje se nalazila predstavljaće vrlo jednostavnu intervenciju za iskusnog radiotalasnog hirurga.
Tekst pripremio: Dr. Igor Jeremić
Specijalista ginekologije, radiotalasne dermatohirurgije i dermatoestetike
Licencirani edukator radiotalasne hirurgije za Evropu