Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv Covida-19 – neočekivane pošasti 21. stoljeća, koja je do sada odnijela više od milion života, a skoro 35 miliona je oboljelo. Naučnici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa, i to uz pomoć jedne “obične” ljekovite biljke – slatkog pelina, piše Deutsche Welle.
Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina Artemisia annuae, uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kafe.Volume 0%
Lijek protiv malarije
Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bioosnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se decenijama upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.
– Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je, također, ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog peli – kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.
Dr. med. spec Andrea Jurić za DW kaže da su se sa mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju Covida-19 ljekari upoznali tokom pandemije.
Sve ima smisla
– U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije Covid-19. Smatram da bi bilo veoma korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju – kaže ova epidemiologinja za DW.
Prof. dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da “sve ima itekako smisla”.