CIJENE NAFTE PALE VIŠE OD OSAM POSTO NAKON ŠEST SEDMICA RASTA

Biznis

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle su sedmice oštro pale, prvi put nakon šest sedmica rasta, jer su splasnule nade u brzi oporavak svjetske ekonomije od koronakrize, a time i potražnje za ‘crnim zlatom’.

Ilustracija

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 8,4 posto, na 38,73 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 8,3 posto, na 36,26 dolara.

Uspon cijena nafte, koji je trajao šest sedmica, prošle je sedmice prekinut zbog straha da možda završetak pandemija koronavirusa još nije na vidiku, s obzirom da približno polovina saveznih država u SAD-u bilježi rast novih slučajeva zaraze.

Posljednjih mjeseci cijene su nafte rasle jer su se ulagači nadali brzom oporavku globalne ekonomije od koronakrize, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama vlasti u svijetu, prenosi SEEbiz.

Međutim, prošle su sedmice ulagače razočarale ekonomske procjene i poruke američke središnje banke. Fed je, naime, u srijedu, nakon dvodnevne sjednice, objavio da bi u ovoj godini američka ekonomija mogla pasti 6,5 posto, a iduće porasti 5 posto.

Poručio je, također, da će ključne kamatne stope ostati niske sve do 2022. godine jer, kako je rekao predsjednik Feda Jerome Powell, predstoji dugi put oporavka.

Isto tako, na slabost potražnje u najvećem svjetskom potrošaču nafte ukazuje i posljednji izvještaj američke vlade o rastu tamošnjih zaliha nafte i benzina u prošle sedmice.

Zalihe sirove nafte dosegnule su rekordnih 538 miliona barela, budući da je u zemlju stigla jeftina nafta uvezena iz Saudijske Arabije, a potražnja još nije dovoljno jaka.

Zalihe su porasle, unatoč smanjenju proizvodnje američkih proizvođača, na što, među ostalim, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u.

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj tih postrojenja pao 13. sedmicu zaredom, i to za njih pet, na samo 279, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci.

To je za otprilike 690 postrojenja ili 70 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Uz to, proizvodnju su drastično smanjili i proizvođači iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznika, takozvane skupine OPEC+.

OPEC+ smanjio je od početka svibnja isporuke nafte za 9,7 miliona barela dnevno, što je oko desetina potražnje iz razdoblja prije izbijanja pandemije.

  • Tržište je na raskrsnici. Ako se potražnja nastavi poboljšavati, naftno tržište bi moglo dodatno porasti. No, ako se situacija s koronavirusom pogorša, tržište će pasti – kaže Phil Flynn, analitičar u firmi Price Futures Group.
Podijeli sa prijateljima