Samopregled zaista spašava život, no prije nego počnete paničariti, morate znati da nisu sve kvržice zloćudni tumori.
Kako biste na vrijeme otkrili promjene, treba poznavati svoje dojke i redovito ih pipanjem istraživati.
Od same riječi kvržica hvata nas panika jer smo ih navikli povezivati sa zloćudnim tumorima, koji se ponekad pojavljuju u tom obliku. Ali, i u ovom slučaju, prije nego što se pomisli na najgore, treba znati slijedeće…
Višestruke kvržice
Više kvržica na jednoj obje dojke nije zabrinjavajuće. Progesteron, koji u drugoj polovici ciklusa može izazvati predmenstrualnu napetost, uzrok je i povećanju čvorova u grudima, što je sasvim normalno. U istom razdoblju ciklusa mogu se pojaviti izrazito okrugli čvorovi na različitim dijelovima grudi. Ako su veliki i ako traju po nekoliko dana, riječ je o velikim cistama, a ako su mali, mogu biti male ciste ili fibrozni čvorovi. I u tom slučaju grudi mogu biti bolne, posebno na dodir. Ali, ne treba se suviše zabrinjavati jer to je samo suviše izražena reakcija na hormonalne promjene vezane uz menstrualni ciklus.
Ova je pojava veoma česta u žena između 35. i 50. godine, a naziva se dobroćudnom displazijom. Bezopasna je i ne povećava rizik oboljenja od tumora. Ipak, da biste se umirili, bolje je otići na pregled grudi, barem na početku. Obično liječnik specijalista palpacijom može odrediti dijagnozu, ali ponekad se savjetuje mamografija. Kod žena s puno prekomjerne težine mogu, nakon brzog mršavljenja, ispod kože na grudima nastati čudni grumenčići, no to je samo jedan oblik bezazlenog celulita, nema nikakve veze s dojkom i nije znak bolesti grudi.
Izolirana kvržica
Otkrijemo li nešto slično na vlastitim grudima, odmah se uplašimo. Razumljivo, jer na taj se način manifestira i tumor, stoga je važno odmah se obratiti liječniku, iako se najvjerojatnije radi o nečem drugom. U većini slučajeva liječnička kontrola služi samo da bi odagnale sumnje. Ne treba si umisliti da možemo sami dijagnosticirati bolest, ali ipak, evo što sve izolirana kvržica može značiti:
- Najčešća je okrugla kvržica, jasnih rubova, glatke površine, i gotovo je sigurno dobroćudna. Čvrsta i veoma pokretna kvržica (koja lako klizi pod prstima), u dobi do tridesete godine najvjerojatnije je fibroadenom (dobroćudni tumor građen od žlijezdanih tvorbi i obilnog staničnog veziva), a nakon tridesete ima više mogućnosti, no u svakom slučaju nije riječ o tumoru. Fibroadenom se obično odstranjuje nakon tridesete ako je veći od 2 do 3 centimetra. Inače ga nema potrebe dirati, ali ga treba često kontrolirati.
Ako je kvržica meka i elastična, gotovo sigurno je cista, odnosno “vrećica” s tekućinom. Ponekad cista može imati stijenke obložene kamencem ili, pak, vlaknaste i stoga pobuđuje sumnju, koju će lako razjasniti mamografija ili ultrazvuk. Ako je cista velika (može dostići i 10 centimetara) i uzrokuje probleme, može se probosti tankom iglom i iz nje izvući tekućinu. To je dijagnostički postupak koji omogućuje pretragu usisane tekućine i postavljanje točne dijagnoze. Jednom ispražnjena cista rijetko se ponovo napuni.- Kod žena s prekomjernom težinom ponekad izolirana kvržica može biti obična i bezopasna nakupina sala. Odstraniti je treba samo ako izaziva upalu žlijezdanog tkiva ili mijenja oblik grudi.
- Ponekad ono što se može napipati nije prava kvržica, nego mjesto različito od ostalog dijela grudi – čvršće, tvrđe, nepravilnije, više ili manje zrnasto. Najvjerojatnije nije riječ o tumoru, ali to treba potvrditi mamografijom.
- Ako je kvržica tvrda, nejasnih rubova i nepravilne površine i nepokretna, moguće je (iako nije obvezno) da se radi o malignom tumoru. Ima oblika sa simptomima toliko sličnim tumoru da i Iiječnik specijalist, da bi postavio točnu dijagnozu, mora poslati ženu na mamografiju.
Dakle, otkrijete li kvržicu na grudima, ne morate se odmah uplašiti. No u svakom je slučaju bolje biti siguran i otići liječniku na pregled – zato o svakoj promjeni obavijestite svog liječnika.
Samopregled spašava život!
Iako smo sigurni da znate sami napraviti samopregled dojki – bolje je da budemo sigurni i ponovimo gradimo, jer je jako važno. Samopregled je najbolje činiti jedanput mjesečno, nekoliko dana poslije menstruacije, u doba kad dojke miruju.
1. Pod tušem
Podignite lijevu ruku i desnom rukom pregledajte lijevu dojku počevši od vanjske strane. Napredujte kružnim pokretima dok ne dođete do bradavice. Pritisnite dovoljno čvrsto da osjetite tkivo koje se nalazi ispod. Provjerite područje iznad grudi i područje pazuha u potrazi za kvržicama ili tvrdim čvorićima. Ponovite na desnoj dojci.
2. Ispred ogledala
Stavite ruke uz tijelo i provjerite ima li na dojkama promjena boje, veličine ili oblika, te mreškanja ili ljuštenja kože. Provjerite još jednom tako da ruke oslonite o bokove, i potisnete ramena prema naprijed da savijete prsne mišiće, a potom podignete ruke i prekrižite ih iza glave.
3. U ležećem položaju
Stavite jastuk ispod lijevog ramena, podignite lijevu ruku iznad glave i pregledajte lijevu dojku istim postupkom kako je navedeno u koraku 1. Ponovite na desnoj dojci. Nježno stisnite svaku bradavicu da provjerite ima li iscjetka.