Koronavirus – kako zaštititi oči i zdravlje tijekom pandemije

Zdravlje

Čuvanje očiju – kao i ruku, nosa i usta – može usporiti širenje  COVID-a. Evo nekoliko načina na koje možete zaštititi svoje oči i izbjeći korona virus.

„Važno je imati na umu da, iako postoji velika zabrinutost zbog koronavirusa, mjere opreza mogu značajno smanjiti rizik od zaraze.

Stoga puno perite ruke, slijedite dobru higijenu kontaktnih leća i izbjegavajte dodirivanje ili trljanje nosa, usta, a posebno očiju ”, kaže oftalmolog Sonal Tuli, dr. Med., Glasnogovornik Američke akademije za oftalmologiju.

1. Ako nosite kontaktne leće, razmislite o tome da neko vrijeme prijeđete na naočale

Nema dokaza da nošenje kontaktnih leća povećava rizik od infekcije. No, nositelji kontaktnih leća dodiruju oči više od prosječne osobe, ističe dr. Tuli. “Razmislite o tome da češće nosite naočale, pogotovo ako često dodirujete oči.

Zamjena naočala za leće može smanjiti iritaciju i prisiliti vas da zastanete prije nego što dodirnete oko”, savjetuje. Ako i dalje nosite kontaktne leće, slijedite ove higijenske savjete.

2. Nošenje naočala može dodati zaštitni sloj

Korektivne leće ili sunčane naočale mogu zaštititi vaše oči od zaraženih respiratornih kapljica. Ali imajte na umu da oni ne pružaju 100% sigurnost.

Virus i dalje može doprijeti do vaših očiju s otvorenih strana, vrhova i dna naočala. Ako brinete o bolesnom pacijentu ili potencijalno izloženoj osobi, zaštitne naočale mogu pružiti jaču obranu.

3. Opskrbite se receptima za lijekove za oči ako možete

Stručnjaci savjetuju pacijentima da se opskrbe kritičnim lijekovima, tako da imate dovoljno ako ste u karanteni ili ako zalihe postanu ograničene tijekom izbijanja karantene. Ali to možda nije moguće za sve.

Ako vam osiguranje omogućava višemjesečno dobivanje osnovnih očnih lijekova, poput kapi za glaukom, trebali biste to učiniti. Pitajte svog ljekarnika ili oftalmologa za pomoć ako imate problema s dobivanjem odobrenja od osiguravajućeg društva.

I kao i uvijek, zatražite dopunu čim dospijete. Nemojte čekati zadnji trenutak da kontaktirate svoju ljekarnu.

4. Izbjegavajte trljanje očiju

Teško je prekinuti ovu prirodnu naviku, ali time ćete smanjiti rizik od zaraze. Ako osjetite potrebu da vas svrbi ili trlja oko ili čak prilagodite naočale, umjesto prstiju upotrijebite maramicu.

Suhe oči mogu dovesti do više trljanja, pa razmislite o dodavanju hidratantnih kapi u svoju rutinu za oči. Ako iz bilo kojeg razloga morate dodirnuti oči – čak i da biste primijenili lijek za oči – prvo operite ruke vodom i sapunom najmanje 20 sekundi. Zatim ih ponovno operite nakon što dodirnete oči.

5. Vježbajte sigurnu higijenu i socijalno distanciranje

Mnogo perite ruke. Slijedite dobru higijenu kontaktnih leća. I izbjegavajte dodirivati ​​ili trljati nos, usta i oči.

Kako je korona virus povezan s očima?

Kao što smo već napomenuli, koronavirus najčešće se prenosi oralno – kihanjem, kašljanjem ili čak razgovorom u četiri oka sa zaraženim.

Iako je to dovoljan razlog za povećanu razinu opreza, znanstvenici još nisu sigurni može li se korona virus prenijeti preko predmeta poput kvake, stola i sl. pa zatim diranjem lica, tj. usta, nosa ili očiju. 

Prvi liječnik koji se zarazio koronavirusom – Wang Guangfa, upozorava da se ne naglašava dovoljno pažnja očiju. Dr. Guangfa vjeruje da je on osobno virus dobio kroz oko, pošto mu je jedan od simptoma bio upala očne spojnice lijevog oka.

Dr. Guangfa vjeruje da bi izbjegao zarazu da je nosio zaštitne naočale. Njegovu teoriju potvrdilo je više stručnjaka iz područja zaraznih bolesti. 

Uzroci, simptomi i liječenje koronavirusa

Iako još nije definiran točan izvor korona virusa (koronavirus, COVID-19), znamo kako se prenosi – kihanjem, kašljanjem i općenito oralnim putem. Simptomi korona virusa isti su kao i simptomi gripe, jedino što dolaze sa zakašnjenjem – do 14 dana od same zaraze. Upravo zato što su simptomi isti kao i obične gripe, u svijetu, isto kao i u Hrvatskoj, postoji razlog više za paniku. Rezultati testiranja ne dobivaju se momentalno, što nikako ne ide u prilog oboljelima. 

Simptomi koronavirusa

Kako navodi ECDC (Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti), prema dosad poznatim činjenicama koronavirus uzrokovat će blage simptome nalik gripi poput:

  • temperatura
  • kašalj
  • otežano disanje
  • bol u mišićima
  • umor

Teži slučajevi dovest će do razvoja upale pluća, akutne upale dišnih puteva, sepse i septičnog šoka. Osobe s postojećim kroničnim stanjima mogu biti izloženije komplikacijama.

Inkubacija koronavirusa

Period inkubacije koronavirusa (period vremena između izlaganja virusu i pojave prvih simptoma) procjenjuje se na 2-14 dana. Trenutno, poznato je da se virus može prenijeti kada zaraženi počnu pokazivati simptome.

Međutim, još uvijek postoje nesigurnosti oko toga mogu li blagi slučajevi ili oni bez simptoma prenijeti virus.

Lijek za koronavirus

Lijeka za korona virus još nema, svjetski znanstvenici i dalje ga razvijaju. Ne postoji jedan način liječenja pa se primjenjuje liječenje kliničkih simptoma (temperatura, otežano disanje).

Praćenje pacijenata te terapija kisikom, praćenje te antivirusni lijekovi mogu biti od velike pomoći zaraženima. Trenutno je najbolji lijek izolacija oboljelih, kako se virus ne bi širio. 

korona virus

Savjeti za vašu sigurnost

Koronavirus ne treba shvaćati olako i određene mjere opreza su neophodne, makar službeno još nema zaraženih u Hrvatskoj ni u regiji. Dodatne mjere sigurnosti uključuju:

  • Perite ruke sa sapunom i vodom barem 20 sekundi. Ovaj korak najbitniji je prije jela, kuhanja i nakon kihanja ili kašljanja.
  • Za vrijeme kihanja ili kašljanja obavezno koristite maramicu, koje se riješite odmah nakon.
  • Izbjegavajte diranje očiju, usta i nosa s neopranim rukama.
  • Izbjegavajte kontakt sa zaraženima, neovisno je li prehlada ili nešto opasnije.
  • Češće čistite predmete i stvari koji su u čestom dodiru s ljudima – poput igračaka i kvaka.
  • Ako ste bolesni, a ne zahtijevate medicinsku pomoć, ostanite doma
  • Nakon pranja, ruke, odjeću i prostorije u kojima boravite možete poprskati i sprejom poput Eliksir St. Rocha (koji sadrži 14 eteričnih ulja i štiti vas prirodnim putem)

Vrijeme je da najozbiljnije shvatimo preporuke HZJZ i Stožera za civilnu zaštitu. Perite ruke, pazite prilikom kihanja i kašljanja. Odgodite sva putovanja u centre zaražene koronavirusom, mislite na sebe i na druge. 

Ne širite paniku, ne širite lažne vijesti, budite sabrani i odgovorni te svojim ponašanjem pridonesimo smanjenju širenja koronavirusa. Ukoliko se svi budemo držali preporučenog ponašanja i preporuka, sve će biti u redu.

Ima li mjesta panici?

Iako je broj oboljelih u naglom rastu, tako je i broj onih koji su ga preboljeli. Postotak preminulih u početku bio je znatno veći, što znači da liječnici dobivaju bolju sliku kako izliječiti oboljele. 

Dok mnogi mediji prenose da je postotak smrtnosti od korona virusa oko 10%, važno je odrediti profil preminulih – od virusa najviše umiru stari ljudi i ljudi koji su bili bolesni u trenutku zaraze.

Zaraženi s preko 80 godina statistički imaju manje šanse za oporavak od mlađih oboljenika, pošto stopa smrtnosti za te godine iznosi 14,8%. Za sve zaražene ispod 40 godina, stopa smrtnosti je ispod 0.5%, a za mlađe od 10 godina još ni nema zabilježenih smrtnih slučajeva. Za ljude koji su bili zdravi u trenutku zaraze, stopa smrtnosti također iznosi manje od 1%. Najugroženiji su oboljenici od kardiovaskularnih bolesti, a ljudi s plućnim bolestima, rakom ili dijabetesom također su statistički ugroženiji.

Je li korona virus sličan gripi?

Daleko najveći problem korona virusa je činjenica da ne postoji konkretan lijek. Pozitivna stvar je svakako velik broj ljudi koji su preboljeli virus, što nam daje do znanja da bolest nije toliko smrtnosna. 

Neki smatraju da je strah od korona virusa u potpunosti pretjeran i ne plaše se mogućeg širenja na naša područja. Ti isti pojedinci često uspoređuju korona virus s gripom i navode kako od gripe umire znatno više ljudi, isto kao što ih znatno više oboljeva. No ako usporedimo navedene viruse, realnost je poprilično drugačija.

Virus gripe i virus koronavirusa slični su u principu samo po nekoliko stvari: puno je veća stopa smrtnosti među oboljenicima koji već boluju od neke druge bolesti u trenutku zaraze i prenosi se kašljanjem i kihanjem. Dosta je velika razlika u širenju zaraze – dok gripu jedna osoba u prosjeku prenese na 1.3 osobe, korona virus oboljeli prenosi u prosjeku na 2.2 osobe