NAŽALOST, U KONTAKTU SMO S NJIMA ČESTO: POVRŠINE KOJE SU NAJRIZIČNIJE ZA PRIJENOS KORONAVIRUSA

Zdravlje

Studija je testirala najčešće vrste površina s kojima ljudi dolaze u kontakt te one koje se nalaze na javnim mjestima.

Ilustracija

Studija navodi nekoliko površina koje mobu biti opasne, odnosno s kojih bi mogli dobiti covid dodirom

Primarni način na koji se covid-19 prenosi jest kapljičnim putem prilikom kašljanja i kihanja. Međutim, virus može preživjeti određeno vrijeme i na raznim površinama. Studija objavljena u časopisu Virology Journal ispitivala je koliko se dugo covid-19 može zadržati na različitim površinama i koliko zarazan može biti.

Studija je testirala najčešće vrste površina s kojima ljudi dolaze u kontakt te one koje se nalaze na javnim mjestima. Studija navodi nekoliko površina koje mobu biti opasne, odnosno s kojih bi mogli dobiti covid dodirom.

1. Novac

Novčanice su potencijalno najopasnija površina koju su istraživači proučavali. Istraživanje je pokazalo da je papir najduže zadržavao virus na površini, a preživljavao je i do 28 dana na temperaturi od 20 °C te do 21 dan na temperaturi od 30 °C.

Novac dosta cirkulira u društvu i prelazi iz ruke u ruku. Osim toga, novčanice nije moguće čistiti što predstavlja dodatan rizik. Istraživači ukazuju kako je prije izbijanja koronavirusa Kina prestala dekontaminirati papirnatu valutu.

2. Prozori u javnom prijevozu

Javni prijevoz je sam po sebi rizično mjesto na kojemu se lako možete zaraziti koronavirusom. Međutim, stakleni prozori u javnom prijevozu mogli bi biti jedan od rizičnijih aspekata sustava.

Prozori u javnom prijevozu zasigurno se u manjoj mjeri čiste i dezinficiraju nego ostale pvršine na javnim mjestima pa je stoga veća vjerojatnost da bi mogli sadržavati virus.

Osim toga, staklo može biti vrlo vlažno, ljudi dišu prema njemu i dolazai do zamagljivanja. Studija je pokazala da staklo može stabilizirati virus na različitim temperaturama, čineći ga opasnom površinom.

3. Zasloni mobitela

Mobiteli, posebno vinil zaštitnici za mobitele, vjerojatno će sadržavati štetne patogene, uključujući i covid-19. Mobitele koristimo konstantno, ali ih većina ljudi jako rijetko čisti.

Osim toga, često nam ispadaju i na prljave površine, primjerice na pod. Uz to, ne peru svi ruke odmah nakon korištenja mobitela, a pranje ruku upravo je jedna od glavnih preventivnih mjera koju preporučuju zdravstveni djelatnici.

4. Bankomati

Bankomati su slična stvar kao i prozori u javnom prijevozu i mobiteli. Riječ je o javnim površinama koje se često dodiruju, ali rijetko se čiste. I drugi slični uređaji, poput aparata za kartično plaćanje u trgovini, mogu vam potencijalno prenijeti virus.

Bankomati imaju čelične i metalne gumbe, što se pokazalo površinom koja je odigrala veliku ulogu u širenju virusa. Čelik također ima tendenciju zagrijavanja, što omogućuje da se virus stabilizira.

Ilustracija

5. Čekaonice u bolnicama

U čekaonicama u bolnicama postoje brojni predmeti koje razni ljudi često dodiruju. To su primjerice prozori i sjedala. Iako možete pomisliti da su bolnice jako sigurne, budući da su jako očišćene, treba naglasiti da se u bolnicama liječe i pacijenti koji su oboljeli od covida što predstavlja rizik.

Osim toga, u čekaonicama su niže temperature, a ovo je istraživanje otkrilo da je virus dugo preživio na hladnijim temperaturama na staklu, vinilu, papiru i čeliku. Sve ove površine prevladavaju u bolnicama.

6. Tkanine u kućanstvu

Nasuprot popularnom mišljenju, koronavirusom se možete zaraziti čak i u vlastitom domu. Nekoliko je tkanina u kućanstvu koje mogu biti žarišta virusa, a to su odjeća, posteljina i pamučni proizvodi.

Srećom, studija je pokazala da se virus najkraće zadržava na pamuku, vjerojatno zbog toga što se pamuk može potpuno isušiti. Koliko se vremena virus zadržava na pamuku i drugim tkaninama u kućanstvu vjerojatno ima veze s time koliko je tkanina debela i koliki je postotak pamuka u tkaninama.

7. Kuhinja

Većina kuhinja i kuhinjskih uređaja izrađena je od nehrđajućeg čelika, a u kuhinjama je najčešće toplije, što uzrokuje stabilizaciju virusa na čeliku, piše N1. Kuhinje se u prosjeku čiste jednom tjednom, a ne svakodnevno, navodi se u studiji objavljenoj u Virology Journalu.

Kako biste se zaštitili u vrijeme pandemije, preporučuje se nošenje maske, održavanje fizičke distance, redovito pranje ruku, ali svakako je poželjno redovito čistiti i površine u kućanstvu koje se često dodiruju.

Podijeli