Zanimljiv prirodni fenomen u vidu kraških vrtača, koje su gusto načičkane jedna uz drugu, prisutan je na širem području Bravskog polja, u blizini istoimenog sela udaljenog nekoliko kilometara od Bosanskog Petrovca, te i dan-danas privlači pažnju prolaznika i posjetilaca, iako nije dio turističke ponude.
Prizor prirodnih udubljenja koja podsjećaju na pčelinje saće prostire se koliko ljudsko oko doseže, svjedoči o čarobnoj ruci prirode i svakog posjetioca ostavlja bez daha. Prema riječima geologa, vrtače ili ponikve su ljevkasta, okrugla ili duguljasta udubljenja nastala otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski rezlomljenim područjima.
Radi se o jednom od morfoloških oblika čiji promjer može biti od nekoliko do preko stotinu metara, a njihova dubina često doseže i do desetak metara.
S obzirom na tektonske procese, ova prirodna udubljenja se najčešće nalaze u grupama i često se za njih upotrebljava termin “boginjavi krš”.
Inače, Bravsko polje je samo dio mnogo veće površine koja se prostire na preko 200 kvadratnih kilometara i omeđena je planinama Grmečom, Srneticom, Klekovačom i Osječenicom, te se naziva Petrovačko polje.
U Turističkoj zajednici Unsko-sanskog kantona kažu kako ovo mjesto još nije našlo odgovarajuće mjesto u turističkoj ponudi ovih prostora, iako po svemu to zaslužuje.
- Kraške vrtače svakako jesu turistička atrakcija, ali da bi postale dio ponude, potrebno je da se izvrši njihova valorizacija i promocija, te potom uradi neophodna infrastruktura i signalizacija. Također, potrebno je preduzeti zakonske mjere da se ovaj prostor zaštiti kako bi uistinu postao dio ponude Bosanskog Petrovca i Unsko-sanskog kantona – kažu u spomenutoj turističkoj zajednici, prenose Nezavisne novine.
Prema riječima Asmira Piralića, koji je po zanimanju turistički vodič, do sada je bilo sporadičnog interesovanja turista za ovaj fenomen.
- Ovakve prirodne ljepote treba što više isticati, ali tu mora postojati adekvatna turistička strategija koja će uključiti širu lokalnu zajednicu i stanovništvo, kako bi se kompletirala turistička ponuda – kaže Piralić za “Nezavisne”.
S obzirom na kraški sastav cijelog ovog područja, vrtače nisu jedina morfološka pojava, tako da je podzemni reljef zastupljen brojnim špiljama i pećinama. Samo na području Bosanskog Petrovca registrovano je 17 većih pećina, od čega je istraženo samo njih šest.
Posljednja takva je Riponjina pećina, koja je prije dvije godine sasvim slučajno otkrivena, a speleolozi koji su je posjetili smatraju da je jedna od najstarijih u Evropi.