Jeste li zabrinuti? Možda se osjećate zabrinuti zbog problema s vašim šefom.
Možda imate leptire u stomaku dok čekate rezultate medicinskog testa. Možda se nervozirate kad vozite a gužva je u saobraćaju…
Simptomi anksioznosti nisu odmah vidljici jer se često razvijaju polako tokom vremena i, obzirom da svi osjećamo neku tjeskobu u različitim trenucima života, teško je znati koliko je previše.
‘Normalna’ razina anksioznosti često je ograničena vremenom i povezana sa stresnim situacijama ili događajima, poput razgovora za posao. Anksioznosti kod ljudi s anksioznim stanjem češća je i upornija i nije uvijek povezana s očitim izazovom te utječe na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje. Postoje neki uobičajeni simptomi:
Ponašanje na previše prestrašen način, stvara fiziološko, psihološko i emocionalno stanje anksioznosti. Anksioznost ‘aktivira’ odgovor tijela na stres, koji je napor za tijelo. Zato su ustvari simptomi anksioznosti isti kao i simptomi stresa.
Svako tijelo je hemijski jedinstveno, pa se simptomi anksioznosti mogu razlikovati po vrsti, broju, intenzitetu, trajanju i učestalosti. Na primjer, jedna osoba može imati samo jedan ili nekoliko blagih simptoma anksioznosti, dok druga osoba može imati sve simptome anksioznosti u velikoj jačini. Sve su varijacije moguće.
Anksioznost dolazi u mnogim različitim oblicima – kao što su napadaji panike, fobije i socijalna anksioznost – a razlika između službene dijagnoze i “normalne” tjeskobe nije uvijek jasna.