Zdravlje ulazi na usta i to nam je svima jasno. No, živimo u vremenu kada je teško pronaći zdravu hranu na policama trgovina.
U prodavnicama se uglavnom nude procesuirane namirnice, a voće i povrće tretirano je raznim hemijskim preparatima.
Zbog toga ljekari i stručnjaci za prehranu stalno apeliraju da se, prilikom kupovine namirnica čitaju deklaracije i obrati pažnja na porijeklo hrane.
Do sada su mnoga naučna istraživanja dokazala kako je neka hrana direktno povezana sa nastankom određenih bolesti.
Maligne bolesti su, odmah nakon kardiovaskularnih, najraširenije u svijetu.
I upravo za nastanak nekih karcinoma kriva je određena hrana.
Izdvojili smo nekoliko namirnica koje su direktno povezane sa nastankom raka.
Džemovi
Industrijski proizvedeni džemovi sadrže moćne antioksidanse koji pomažu da bobice i voće budu netaknuti. Upravo ti antioksidansi potiču nastanak nekih karcinoma. Tu su naravno, i boje te pojačivači okusa, te razni emulgatori i stabilizatori.
Pomfrit u restoranima i prodavnicama
Pomfrit sadrži puno skroba i masti,a njegovo konzumiranje uzrokuje debljanje. Pomfrit sadrži i transmasti koje mogu izazvati aterosklerozu, dijabetes i rak, ali uzrokuju i genetske promjene u tijelu.Transmasti također, pogađaju imunitet. Pomfrit je obilno posoljen, a velika količina soli povećava rizik od urolitijaze, hipertenzije, srčanog i moždanog udara.
Kokice
Kukuruz sam po sebi ne predstavlja prijetnju za ljude. Ali da bi se napravile kokice, potreban je maslac, so, šećer, karamelizatori, boje, pojačivači okusa i arome.
Količina soli u klasičnim slanim kokicama višestruko je veća nego u čipsu.
Kobasice, hrenovke
Kobasice se prave od genetski modificirane soje. Kobasice, hrenovke, paštete i drugi proizvodi od mesa sadrže razne masnoće, kožu životinje, pojačivače okusa, boje, gelove… Ukus mesa u ovim proizvodima potječe isključivo od raznih
aroma.
Konzervirana hrana
U većinu konzervi dodaje se kontroverzni bisfenol A, za koji je dokazano da genetički mijenja moždane ćelije životinja. Radi se o hemikaliji koja u tijelu oponaša spolne hormone, pa tako smanjuju plodnost, ali i povećavaju rizik od raznih karcinoma kod djece.
Umjetni spojevi poput ftalata i bisfenola A ometaju rad štitnjače, uzrokuju pretilost te su okidači raka spolnog sistema, kao raka jajnika, prostate i dojke, pokazale su brojne studije proteklih deset godina. Osim kroz konzerviranu hranu, u doticaj s bisfenolom A najčešće se dolazi kroz plastičnu ambalažu koja ga često sadrži.
Crveno meso s roštilja
Iako je hrana s roštilja doista ukusna, naučnici su otkrili da pripremanje mesa na taj način oslobađa karcinogen nazvan heterociklički aromatski amin, jer dolazi do promjene hemijske i molekularne strukture mesa. Podaci prikupljeni od 6.2000 osoba u razdoblju od devet godina pokazuju kako ispitanici koji su često konzumirali meso pečeno na roštilju ili na neki sličan način imaju 60 posto veće izglede za rak gušterače u odnosu na ispitanike koji su preferirali slabije pečeno meso ili ga uopće nisu jeli. Osim toga, crveno meso pripremljeno na ovaj način redovnom konzumacijom povećava rizik nastanka raka prostate.
Mliječni proizvodi sa dugim rokom trajanja
Izbjegavajte mliječne proizvode koji mogu trajati duže od dvije sedmice. Aseptična ambalaža je antibiotska ambalaža. Mlijeko koje ima višemjesečni rok trajanja, sadrži stabilizatore, zgušnjivače, antioksidanse, arome…
Šećer
Ćelije karcinoma koriste znatno više glukoze za svoj rast i razmnožavanje od drugih ćelija, a različite su studije pokazale da ljudi koji imaju veće nivoe glukoze češće obolijevaju od različitih vrsta karcinoma. Tako laboratorijska ispitivanja pokazuju kako ćelije raka mogu opstati jedino na jednostavnim ugljikohidratima, uključujući i rafinirane šećere koji se nalaze u prerađenoj hrani i slatkišima.
Za razliku od zdravih ćelija, ćelije raka mogu konvertirati svoju energiju iz glikolize bez kisika, u procesu anaerobne glikoze. Tada se stvaraju otpadne tvari koje su slične forme kao, primjera radi, mliječna kiselina. Taj otpadni materijal potom ide iz ćelije raka do jetre gdje se metabolizira, a otpadni dio procesa je glukoza.Tada se glukoza vraća hraniti ćelije raka i nastaje začarani krug.
Gazirani napici
Gazirana pića nisu hrana, a previše se konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatram se pretjeranim. Osim toga, umjetni zaslađivači u gaziranim pićima doprinose pretilosti i dijabetesu te se često povezuju s nastankom raka.
Bijelo brašno
Kad je brašno rafinirano iz njega se uklanjaju sve nutritivne vrijednosti. Potom se izbjeljuje plinom kako bi postao privlačniji potrošačima. Glikemijski indeks bijelog brašna je iznimno visok – što znači da povećava nivo inzulina, a ne osigurava “gorivo” tijelu. Ugljikohidrati iz njega se pretvaraju u šećere, tako da učestala konzumacija bijelog brašna koji mogu dovesti do povećane otpornosti na inzulin te su kao takvi poželjno gorivo za tumore.
Tzv. light namirnice bez masnoća
Fat-free zvuči kao nešto dobro, jer za većinu masti predstavljaju nešto loše, no ovakve namirnice su jako nezdrave. Prehrambena industrija počela je zamjenjivati životinjske masti nezasićenim biljnim uljima koja su dovela do povećanja potrošnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvođači su počeli dodavati velike količine šećera, između ostalog. Drugim riječima, riskirate debljanje, dijabetes, srčane bolesti i rak.