Pitanje koje ste se sigurno zapitali: Zašto je koronavirus po neke smrtonosan, a neki dobiju samo blage simptome?

Zdravlje

Među brojnim izgubljenim životima zbog COVID-19 postoje neke priče koje prkose logici. Zdrave, mlade osobe u najboljim godinama podliježu virusu kao i oni u najugroženijim skupinama. COVID-19 kod nekih izaziva teško oboljenje, kod nekih samo blage ili nikakve simptome.
Kroz dvije nove studije, istraživači su identificirali presudan mehanizam imunološkog sistema koji bi mogao objasniti zašto je virus smrtonosan za neke ljude. Istraživanje također nudi prvo molekularno objašnjenje zašto virus nešto ozbiljnije utječe na muškarce u odnosu na žene.

U oba rada navodi se da interferoni (IFN) igraju ključnu ulogu u različitim ishodima kod pacijenata s COVID-19. IFN su proteini koje zaražene stanice proizvode kako bi pomogle zaustaviti širenje onoga što ih zaražava. Međutim, rad ovih proteina u nekim situacijama je obustavljen.

Jedna od novih studija pokazala je kako više od 10 posto zdravih ljudi koji su iskusili teške simptome COVID-19, imaju antitijela koja napadaju vlastite IFN proteine i sprječavaju ih u ispravnoj borbi protiv virusa SARS-CoV-2.

Genetičke mutacije

Druga studija promatrala je pacijente koji su bili hospitalizirani, a imali su teške simptome bolesti. Neki među njima bili su tek u 20-im godinama. Studija je otkrila da je barem još 3,5 posto genetičkih mutacija zaustavilo ispravan rad interferona.

Ova otkrića pružaju uvjerljive dokaze da je poremećaj interferona tipa I često uzrok opasnosti po život od COVID-19 – rekao je ljekar Jean-Laurent Casanova, voditelj Laboratorija za humanu genetiku infektivnih bolesti St. Giles s Univerziteta Rockefeller.
On smatra da bi se problemi s interferonom, barem u teoriji, mogli liječiti postojećim lijekovima i intervencijama. Casanova i njegovi kolege identificirali su antitijelo koje je pogrešno neutraliziralo jedan ili više vlastitih IFN proteina u tijelu u najmanje 101 od 987 pacijenata s COVID-19 koje su testirali (10,2 posto).

Ovo nije prvi put da imunološki sistem sam sebe sabotira i zaustavlja interferone da pravilno rade svoj posao. Neke bakterijske infekcije, poput onih uzrokovanih vrstama stafilokoka, često se povećavaju kada se proizvodnja antitijela u tijelu okrene protiv vlastite obrane interferona.

Ova samosabotaža zabilježena je kod osoba liječenih interferonom zbog infekcija poput hepatitisa, kao i kod žena koje boluju od autoimune bolesti lupus.

Ovo otkriće moglo bi omogućiti bolju identifikaciju tko je u našoj zajednici najugroženiji, a na neki način objašnjava još jednu zbunjujuću misteriju koronavirusa.

Podijeli