POSLIJE PEDESETE KOJIH SE BOLESTI TREBA ČUVATI

Zanimljivosti

Ovo su najčešće bolesti i tegobe starije dobi koje se ispoljavaju poslije 50. godine života.

Ilustracija

Danas ljudi u razvijenim zemljama imaju duži životni vijek nego ikada prije. Prema najnovijim statističkim podacima ljudi u cijelom svijet uglavnom žive sve duže. 

Podaci za EU (a oni su najtačnija statistika) kažu da je u novim – istočnim članicama u proteklih deset godina zabilježen najveći skok u produženju života – prosjek je 77 godina.

Po zemljama to izgleda obako: 2016. godine najduži životni vijek imali su Slovenci (81), slijede Hrvati, Estonci, Česi i Poljaci (78), Mađari (76) te Latvijci, Bugari i Rumuni (75). Litvanci imaju najkraći vijek (74) dok se Slovaci drže prosjeka (77).

Svi želimo živjeti dugo. No, bitno je i živjeti kvalitetno, izbjeći niz problema koji prate starenje i starost. Izborom zdravog životnog stila smanjuju se zdravstveni rizici tipični za stariju dob.

Ovo su 15 najčešćih bolesti i tegoba starije dobi, pa saznajte šta možete učiniti kako biste ih izbjegli ili bolje držali pod kontrolom.

Artritis je vjerovatno jedna od najčešćih bolesti s kojima se susreću osobe starije od 65 godina. Naime, iako se najčešće razvija u dobi od 30 do 60 godina, učestalost sa starenjem raste pa tako, prema procjenama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, pogađa čak 49,7 osoba starijih od 65 godina.

Radi se o bolesti koja može uzrokovati jaku bol te znatno smanjiti kvalitet života. Iako vas artritis može obeshrabriti u tome da budete aktivni i u starijoj dobi, to nastojte spriječiti tako da u dogovoru sa svojim liječnikom napravite personalizirani program aktivnosti koji će vam, s ostalim terapijama, pomoći da se osjećate bolje i da dulje budete pokretni.

Poznato je da su srčane bolesti glavni uzrok smrti u populaciji starijoj od 65 godina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umire oko 17 miliona ljudi. 

Kako stare, ljudi imaju sve više rizičnih faktora, poput visokog krvnog pritiska i povišenog holesterola, koji povećavaju rizik za razvoj srčanih bolesti te za srčani ili moždani udar.

Savjet liječnika:vježbajte, zdravo se hranite i dobro se naspavajte. Jesti zdravo pritom znači hraniti se tako da se održava optimalna tjelesna težina. Taj savjet je, osim za prevenciju srčanih bolesti, koristan i općenito za očuvanje dobrog zdravlja u starijim godinama.

To je drugi vodeći uzrok smrti među ljudima starijim od 65 godina, no ako se preventivnim pregledima, kao što su mamogram, kolonoskopija ili pregled kože, otkriju na vrijeme, mnogi oblici raka su izlječivi. 

Rak se, nažalost, ne može uvijek prevenirati, no ako živite s tom bolešću, to ne znači da ne možete povećati kvalitet svog života čak i ako prolazite kroz teške terapije. U tome će vam pomoći opći savjeti za zdrav život u trećoj dobi i savjeti liječnika koji vas prati.

Hronične bolesti donjeg dišnog sistema kao što je hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB), treći su najčešći uzrok smrti u starijih od 65 godina. Velik je broj osoba te dobi koje žive s astmom, hroničnim bronhitisom ili plućnim emfizemom. 

Iako hronične bolesti dišnog sistema povećavaju rizik za zdravlje općenito kod osoba treće dobi, jer ih čine podložnijim upali pluća i drugim infekcijama, redovito podvrgavanje testovima plućne funkcije i pravilno uzimanje terapije ili kisika, ako je potrebno, mogu jako pridonijeti boljem kvalitetu života osoba s tim bolestima.

Smatra se da jedna od devet osoba starija od 65 godina ima Alzheimerovu bolest, no s obzirom na to da postavljanje dijagnoze nije lako, uglavnom nema tačnih podataka o broju oboljelih. 

Stručnjaci smatraju da slabljenje kognitivnih funkcija u svakom slučaju ima znatan utjecaj na zdravlje osoba starije dobi te donosi probleme kao što su pitanje sigurnosti, samostalnosti ili eventualnog smještaja u starački dom ili neku drugu instituciju u kojoj bi mogli dobiti odgovarajuću njegu.

Osteoporoza može dovesti do smanjene pokretljivosti, a ako dođe do pada i preloma kuka ili koljena, i do invalidnosti. Iako se nekad smatralo da je to “ženska” bolest, procjene pokazuju da među oboljelima danas ima oko 30 posto muškaraca, ali i da se promjena gustoće kostiju javlja sve ranije.

Riječ je o bolesti koja poprima epidemijske razmjere pa se tako, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, predviđa da će broj oboljelih od osteoporoze u EU sa 27,5 miliona u 2010. porasti na 33,9 miliona u 2025.

Iz epidemioloških studija proizlazi da će svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina doživjeti barem jedan osteoporotični prelom.

Ne postoji evidencija o broju dijabetičara u našoj zemlji. A i da postoji, podatak ne bi bio tačan jer mnogi i ne znaju da su zapravo oboljeli od dijabetesa tipa 2. 

Prema posljednjim procjenama Međunarodne dijabetičke federacije, svaka jedanaesta odrasla osoba u svijetu ima šećernu bolest. Jednostavnim mjerenjem šećera u krvi dijabetes se može rano otkriti i početi liječiti.

A što prije saznate da imate dijabetes, prije ćete unijeti u svoj život promjene koje će vam omogućiti da bolje kontrolirate bolest i poboljšate kvalitet svog života.

Iako to nisu hronične bolesti, među populacijom starijom od 65 godina one su među vodećim uzrocima smrti. Starije osobe podložnije su tim bolestima i manje sposobne da se odupru infekciji nego mlađe.

Stoga bi se osobe treće dobi trebale pridržavati savjeta liječnika te se svake godine vakcinisati protiv gripe jer će tako izbjeći zarazu i spriječiti možda i po život opasne komplikacije.

Rizik za padove koji iziskuju hitnu bolničku intervenciju s godinama postaje sve veći. Padovi su jedan su od vodećih uzroka smrtnosti i bolničkog liječenja starijih osoba.

Istraživanje objavljeno 2015. u stručnom časopisu American Journal of Emergency Medicine pokazalo je da jedna trećina starijih osoba koja zbog pada završi u bolnici ponovno zbog istog razloga stigne u bolnicu u roku od jedne godine.

Važno je napomenuti da se većina padova događa u vlastitom domu, a kritične zone su razne prostirke na podovima ili mokri i klizavi podovi u kupaonici, pokazalo je istraživanje objavljeno 2013. u časopisu Journal of Injury and Violence Research.

Debljina je važan rizični faktor za zdravlje osoba treće dobi. Ona povećava rizik za razvoj srčanih bolesti, dijabetes i rak.

Od odraslih osoba u dobi između 65 i 74 godine 36,2 posto muškaraca i 40,7 posto žena je debelo, što znači da imaju indeks tjelesne mase veći od 30. To je ujedno znak da te osobe više nisu pokretne i aktivne kao nekad.

Prema nekim statistikama, jedna od pet osoba starijih od 65 godina ima problem s prekomjernim konzumiranjem alkohola ili s pušenjem.

Konzumiranje alkohola kod starijih osoba može biti naročito opasno zbog mogućih interakcija s lijekovima, utjecaja alkohola na opće zdravstveno stanje, povećane opasnosti od otrovanja, kao i dodatno povećanog rizika za padove.

Prema podacima Američkog društva za psihologiju, do 15 do 20 posto osoba starijih od 65 godina iskusilo je depresiju. Depresija je prijetnja za zdravlje osoba treće dobi jer može smanjiti imunitet te tako smanjiti sposobnost organizma da se odupre infekcijama.

Osim lijekova i terapija sa psihoterapeutom postoje i drugi načini da se taj problem ublaži, poput povećanja fizičke aktivnosti ili intenzivnijeg društvenog života.

Zdravi zubi i desni nisu važni samo za lijep osmijeh i lakše hranjenje, već i općenito za zdravlje osoba treće dobi. Prema statistikama, barem 25 posto osoba starijih od 65 godina nema više svoje prirodne zube.

Kako starimo, usna šupljina postaje sve isušenija i sve je teže spriječiti karijes, tako da pravilna oralna higijena, uključujući i redovite preglede kod zubara, treba postati prioritet.

Sjećate li se vodenih ospica koje ste preboljeli kao dijete? One se u odrasloj dobi vraćaju u obliku herpes zostera. To je bolest koju prate simptomi poput boli, osipa i mjehurića ispunjenih tekućinom na jednoj strani tijela. 

Zbog oslabljenog imuniteta često se javlja kod osoba starijih od 65, a rizik se s godinama i povećava. Prema epidemiološkim studijama, gotovo polovica populacije od 80 godina imat će bar jednom herpes zoster.

Također, starija dob znatno povećava i rizik od mogućih komplikacije te bolesti kao što su neuralgije, oštećenja ili gubitak vida, infekcije kože i slično.

Sve više ljudi, a naročito starijih, živi na rubu ili ispod granice siromaštva, a siromaštvo također utječe na zdravlje osoba treće dobi. S malim ili nikakvim primanjima stariji ljudi ne mogu sebi priuštiti odlaske liječniku, zubaru, lijekove za hronične bolesti i niz drugih stvari potrebnih za očuvanje zdravlja kao što su odgovarajuća prehrana, odgovarajuća obuća, higijenske potrepštine ili razna pomagala.

Podijeli sa prijateljima